Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Međimurske županije je na svojoj 6. sjednici održanoj 27. 02. 2017. godine, a vezano uz predstojeće izbore za izbor župana, gradonačelnika i načelnika i njihove zamjenike te članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspravljalo o obvezama političkih stranaka temeljenih na Zakonu o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08).

Povjerenstvo je još 25. ožujka 2015. godine svim političkim strankama na području Međimurske županije uputilo preporuke za promicanje rodno osviještene politike. Tom je prilikom upozorilo da Zakon o ravnopravnosti spolova definira obvezu provođenja rodno osviještene politike uređujući pitanje uravnoteženosti izbornih lista na svim razinama izbornog procesa. Naime, Zakon u članku 12. propisuje obvezu poštivanja uravnoteženosti spolova na kandidacijskim listama tako da zastupljenost podzastupljenog spola ne smije biti niža od 40%.

Isto tako, Zakon o ravnopravnosti spolova u članku 5. definira ravnopravnost spolova na način da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednaki status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.

Članak 15. traži od političkih stranaka i drugih ovlaštenih predlagatelja da  su prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament, dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. U cilju toga, političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji pri utvrđivanju izbornih lista dužni su uvoditi posebne mjere na način da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članova u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i članova u Europski parlament ne bude osjetno neuravnotežena, tj. da bude najmanje 40%.

– Članak 15., a u svezi s člankom 12. Zakona o ravnopravnosti spolova, naglašava da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prilikom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu Zakona. Podsjećam da su to upravo predstojeći lokalni izbori, tj. izbori za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji će biti održani 21. svibnja 2017. godine. Napomenula bih da Prekršajne odredbe u članku 35. predviđaju sankcije političkim strankama i drugim ovlaštenim predlagateljima koji ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. U situaciji lokalnih izbora pred kojima smo trenutno, ta novčana kazna je 40 tisuća kuna za izbore članova gradskih vijeća i županijskih skupština te 20 tisuća kuna za izbore za članove općinskih vijeća. Kod izbora za zastupnike u Sabor i EU Parlament novčane kazne su 50 tisuća kuna. U Skupštini Međimurske županije trenutno imamo 8 vijećnica od ukupno 42 člana tog tijela, a zakon predviđa da taj omjer bude 40 posto odnosno minimalno 17 članica u našem primjeru. Političkim strankama smo se već obratili s podsjetnikom na potrebu rodne uravnoteženosti na kandidacijskim listama pa se nadamo da će to motivirati i političarke da se aktivno uključe u lokalni javni život i doprinesu donošenju odluka – posebno akcentira predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije Josipa Carović.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Međimurske županije svim kandidatkinjama i kandidatima želi dobar uspjeh na predstojećim izborima za izbor župana, gradonačelnika i načelnika i njihovih zamjenika te za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji će se održati u nedjelju 21. svibnja 2017. godine.

– Pozivam kandidatkinje i kandidate koji budu izabrani, da svojim radom doprinesu razvitku i gospodarskom rastu, kako Međimurske županije i gradova i općina u kojima će djelovati, tako i Republike Hrvatske u stvaranju društva tolerancije i jednakih mogućnosti za sve, bez obzira na rod, vjeru, nacionalnost i osobna uvjerenja – zaključuje Josipa Carović.