Posljednjih 26 godina, tradicionalno izlazi godišnjak Ogranka Matice Hrvatske u Čakovcu, Hrvatski KAJkavski kolendar.  U oblikovanju ovogodišnjeg kolendara sudjelovalo je 78 autora sa 107 naslova, a urednica je Nada Čatlaić, prof.

Otkidanje od zaborava i sjećanja na povijesne događaje i stare običaje koji nestaju, na ljude zaslužne za našu kulturu, najčešće su teme u Hrvatskom kajkavskom kolendaru, a tekstovi u njemu primjereni su širokom krugu čitatelja. Glavna tema ovogodišnjeg kolendara je obilježavanje 100. obljetnice oslobođenja Međimurja od Mađarske, tj. pripojenja Međimurja Hrvatskoj, a promocija Hrvatskog KAJkavskog kolendara 2019. održana je pred brojnom publikom, autorima i učenicima.

O dugoj i svjetloj tradiciji koju imaju narodni kalendari još od sredine 19.stoljeća govorio je predsjednik Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec prof.Ivan Pranjić koji je istaknuo kako se radi o važnom događaju kojemu je kolendar posvećen te je prvi događaj kojim Matica Hrvatska čini u obilježavanju najvažnijeg događaja u cjelokupnoj povijesti Međimurja. „Do kraja godine Matica Hrvatska će otisnuti knjigu Josipa Črepa „Međimurci u svjetskim ratovima“ uz niz znanstvenih skupova, i promocija. Iduće godine tiskati ćemo nove knjige, zbirke pjesama, putopisa, aforizama, kronologije, organizirat će se tribine, koncerti i izložbe.“

O povijesnim zbivanjima u kolendaru govorili su akademik Dragutin Feletar te Stjepan Sučić, koji su opisali povijesne segmente oslobođenja Međimurja, koje je započelo na Badnjak 1918. godine, a 9. siječnja 1919. u Čakovcu je održana velika narodna skupština na kojoj je donesena povijesna rezolucija kojom se prekidaju veze s Mađarskom te se Međimurje vraća u sastav Hrvatske kamo je uvijek i pripadalo.

Urednica Nada Čatlaić, predstavljajući Hrvatski kajkavski kolendar, izdvojila je tekst Pavla Jurinca o 20.obljetnici Župe Sv.Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu, Krunoslava Mikulana o 100.obljetnici Učiteljske škole u Čakovcu, te Katarine Bajuk o 15.obljetnici pohoda svetog oca Ivana Pavla Drugog Hrvatskoj. U Kolendaru su i tekstovi poznatih novinara u poetskim putopisima Martina Lukavečkog, i gospodarske teme Stjepana Mesarića. Uz prirodoslovne teme, portrete, tradicije i običaja, zastupljena je i beletristika kroz poezije, priče i crtice. Na kraju knjige su nagrađeni tekstovi naših učenika koji čuvaju kajkavsku riječ od naleta anglizama koji se sve češće čuju u govoru mladih.

Župan Međimurske županije Matija Posavec zahvalio je svim autorima i suradnicima na novih 416 stranica Hrvatskog kajkavskog kolendara i za osnaživanje kulturnog identiteta Međimurja. „Ne postoje veliki i mali narodi, velike i male države već narodi, države i zajednica koja zna ili ne zna čuvati vlastiti identitet, vrijednosti i svoju povijest. Brojnim čuvarima naše tradicije, naše povijesti i baštine velika će nagrada biti skoro uvrštenje Međimurske popevke na svjetsku listu čovječanstva, na popis nematerijalne baštine UNESCO-a. Iduće godine pred nama je veliki događaj kojim obilježavamo stotu obljetnicu najprijelomnije godine u povijesti Međimurskog naroda. Međimurska županija daje punu potporu aktivnostima Matice Hrvatske- Ogranka Čakovec, a vjerujem da će ogranci, osim u Čakovcu, biti osnovani i u Prelogu te Murskom Središću. Kao što je i napisala u knjizi gđa Vera Zemunić, „nekada bolje sjaji jedan zlatnik nego škrinja blaga“, pa neka naš identitet i naše vrijednosti budu taj zlatnik“. – rekao je Posavec

Nakon glavne teme u Hrvatskom KAJkavskom kolendaru 2019. ima još jedanaest poglavlja: obljetnice, ljudi i krajevi – sjećanja, gospodarstvo, kronike, portreti, prirodoslovlje, tradicija, običaji, vjerovanja, svetkovine, događaji, prikazi, beletristika, beletristika kajkaviana te nagrađeni učenički radovi.