Međimurska županija kreće u rješavanje problema nezakonito izgrađenih objekata uz rijeke
Stupanjem na snagu novog Zakona o gradnji 1. siječnja 2014. godine, omogućeno je da se oni objekti koji nisu legalni, točnije nezakonito sagrađeni, mogu u redovnom postupku „legalizirati“, odnosno ishoditi pravovaljani akt o gradnji. Istom se rješava problem bespravno izgrađenih objekata i uvodi red u prostor, rečeno je na sastanku održanom u Velikoj vijećnici Međimurske županije, a na temu Problematika nezakonito izgrađenih objekata uz rijeke Muru i Dravu. Tom je prigodom u Međimurskoj županiji boravio pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske Danijel Meštrić te se na sastanku pridružio županu Međimurske županije Matiji Posavcu, zamjeniku župana Zoranu Vidoviću, pročelniku Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Stjepanu Baranašiću, te predstavnicima Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, Javne ustanove Međimurska priroda, kao i gradonačelnicima i načelnicima međimurskih gradova i općina uz rijeke.
Okupljanje su u prvom redu potakla rješenja koja je inspekcijska služba postavila na objekte uz Muru i Dravu, uglavnom na području Regionalnog parka Mura – Drava, a za koje je ocijenila da nemaju potrebne dokumente. Unatrag mjesec dana 15-20 objekata tjedno dobiva istu obavijest, čime ih se samo još jednom upozorava da dostave dokaz o legalnosti građevine, a isto je inspekcija već učinila 2010. godine. „Sama ideja da se nađemo i činjenica da nam se na sastanku pridružio pomoćnik ministrice, dovoljna su potvrda da želimo pokrenuti inicijativu i napokon riješiti ovaj problem. Protiv sam toga da se ruše objekti, situacija je u zemlji teška i nećemo je pogoršavati, te ćemo, koliko je u našoj moći, održati postojeće građevine. U  sinergiji svih nas i u zakonskim okvirima, iznaći ćemo rješenje koje može biti dobro za sve“, objasnio je župan i istaknuo ozbiljnost situacije o kojoj treba razgovarati i kroz zajedničku akciju iznaći rješenja. Pomoćnik ministrice pak se nadovezao da postoje dva načina koji mogu dovesti do toga da objekt postane legalan. „Valja reći da je trošak legalizacije višestruko manji od troška redovnog postupka ishođenja građevinske i uporabne dozvole, a ako jedan način ne prođe, ne znači da neće ni drugi. Stoga danas želimo doći do rješenja kako da tim ljudima omogućimo dobivanje potrebnih papira, točnije rješenja o izvedenom stanju ili građevinsku dozvolu kroz redovnu proceduru“, naglasio je i objasnio kako su zahtjevima svima otvorene mogućnosti za legalizaciju i pohvalio lokalnu samoupravu na inicijativi.
Mnogi su kao problem istaknuli činjenicu kako se građevine nalaze u okviru Regionalnog parka Mura – Drava kojim upravlja JU Međimurska priroda, a njen ravnatelj Siniša Golub tom je prilikom istaknuo da shvaća kako se ljudi žele vratiti prirodi, no rade to ilegalnim metodama, što nije prihvatljivo. „Prostor nam je resurs, a ako to malo  što imamo uništavamo, neće biti dobro za prirodu i Međimurje neće više biti zeleno kao što se hvalimo. UNESCO je prepoznao našu baštinu i od 2012. Regionalni park priznao kao rezervat, pa stvari treba napokon početi rješavati“, objasnio je, dodavši da kao tijelo javne vlasti samo provode zakonom regulirano. Mirjana Pintar, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije nadovezala pak se kako ni tumačenje zakona nije do kraja razjašnjeno. „Temeljem zakona, izdvojena građevinska područja mogu se formirati za sve funkcije, osim stambene. To je teško definirati, a većina ih se izjašnjava kako posjeduju vikendicu“, dodala je, a pomoćnik ministrice odgovorio da ipak veći dio njih služi u gospodarske svrhe te će moći biti dio legalizacije.
Načelnik Općine Orehovica Franjo Bukal tom je prigodom naglasio je kako ova situacija nije od jučer, no da treba što manje štete napraviti samim vlasnicima građevina, a načelnik Donje Dubrave Dražen Miser objasnio kako se radi o načinu života u Međimurju koji kreće još od gradnje mlinova te da samim postojanjem tih objekata ljudi brinu o njihovoj okolini i prirodi. Načelnica Sv. Marije Đurđica Slamek istakla pak je kako građevine nisu ruglo krajolika, već se u većini slučajeva stapaju s prirodom, dok je Ljubomir Grgec, načelnik Kotoribe razočaran što se obavijestima na kućicama tjera ljude da unište ono što su gradili, neki i prije 40-ak godina.
Kako bi se ta situacija razjasnila te točno definirao broj, namjena i smještaj građevina u Regionalnom parku, ali i na širem području diljem Međimurja, međimurski župan najavio je sagledati cijelo područje i uskladiti prostorni plan. „Na sastanku koji sam dogovorio s glavnim građevinskim inspektorom Davorinom Oršanićem tražit ću da mi se daju svi podaci oko ove problematike na našem području. Temeljem toga napravit ćemo analizu i raditi na tome tako dugo dok ne nađemo rješenje da legaliziramo sve objekte“, objasnio je župan.
, priopćenje
 U Čakovcu, 17. prosinca 2014. godine – Stupanjem na snagu novog Zakona o gradnji 1. siječnja 2014. godine, omogućeno je da se oni objekti koji nisu legalni, točnije nezakonito sagrađeni, mogu u redovnom postupku „legalizirati“, odnosno ishoditi pravovaljani akt o gradnji. Istom se rješava problem bespravno izgrađenih objekata i uvodi red u prostor, rečeno je na sastanku održanom u Velikoj vijećnici Međimurske županije, a na temu Problematika nezakonito izgrađenih objekata uz rijeke Muru i Dravu. Tom je prigodom u Međimurskoj županiji boravio pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske Danijel Meštrić te se na sastanku pridružio županu Međimurske županije Matiji Posavcu, zamjeniku župana Zoranu Vidoviću, pročelniku Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Stjepanu Baranašiću, te predstavnicima Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, Javne ustanove Međimurska priroda, kao i gradonačelnicima i načelnicima međimurskih gradova i općina uz rijeke.
Okupljanje su u prvom redu potakla rješenja koja je inspekcijska služba postavila na objekte uz Muru i Dravu, uglavnom na području Regionalnog parka Mura – Drava, a za koje je ocijenila da nemaju potrebne dokumente. Unatrag mjesec dana 15-20 objekata tjedno dobiva istu obavijest, čime ih se samo još jednom upozorava da dostave dokaz o legalnosti građevine, a isto je inspekcija već učinila 2010. godine. „Sama ideja da se nađemo i činjenica da nam se na sastanku pridružio pomoćnik ministrice, dovoljna su potvrda da želimo pokrenuti inicijativu i napokon riješiti ovaj problem. Protiv sam toga da se ruše objekti, situacija je u zemlji teška i nećemo je pogoršavati, te ćemo, koliko je u našoj moći, održati postojeće građevine. U  sinergiji svih nas i u zakonskim okvirima, iznaći ćemo rješenje koje može biti dobro za sve“, objasnio je župan i istaknuo ozbiljnost situacije o kojoj treba razgovarati i kroz zajedničku akciju iznaći rješenja. Pomoćnik ministrice pak se nadovezao da postoje dva načina koji mogu dovesti do toga da objekt postane legalan. „Valja reći da je trošak legalizacije višestruko manji od troška redovnog postupka ishođenja građevinske i uporabne dozvole, a ako jedan način ne prođe, ne znači da neće ni drugi. Stoga danas želimo doći do rješenja kako da tim ljudima omogućimo dobivanje potrebnih papira, točnije rješenja o izvedenom stanju ili građevinsku dozvolu kroz redovnu proceduru“, naglasio je i objasnio kako su zahtjevima svima otvorene mogućnosti za legalizaciju i pohvalio lokalnu samoupravu na inicijativi.
Mnogi su kao problem istaknuli činjenicu kako se građevine nalaze u okviru Regionalnog parka Mura – Drava kojim upravlja JU Međimurska priroda, a njen ravnatelj Siniša Golub tom je prilikom istaknuo da shvaća kako se ljudi žele vratiti prirodi, no rade to ilegalnim metodama, što nije prihvatljivo. „Prostor nam je resurs, a ako to malo  što imamo uništavamo, neće biti dobro za prirodu i Međimurje neće više biti zeleno kao što se hvalimo. UNESCO je prepoznao našu baštinu i od 2012. Regionalni park priznao kao rezervat, pa stvari treba napokon početi rješavati“, objasnio je, dodavši da kao tijelo javne vlasti samo provode zakonom regulirano. Mirjana Pintar, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije nadovezala pak se kako ni tumačenje zakona nije do kraja razjašnjeno. „Temeljem zakona, izdvojena građevinska područja mogu se formirati za sve funkcije, osim stambene. To je teško definirati, a većina ih se izjašnjava kako posjeduju vikendicu“, dodala je, a pomoćnik ministrice odgovorio da ipak veći dio njih služi u gospodarske svrhe te će moći biti dio legalizacije.
Načelnik Općine Orehovica Franjo Bukal tom je prigodom naglasio je kako ova situacija nije od jučer, no da treba što manje štete napraviti samim vlasnicima građevina, a načelnik Donje Dubrave Dražen Miser objasnio kako se radi o načinu života u Međimurju koji kreće još od gradnje mlinova te da samim postojanjem tih objekata ljudi brinu o njihovoj okolini i prirodi. Načelnica Sv. Marije Đurđica Slamek istakla pak je kako građevine nisu ruglo krajolika, već se u većini slučajeva stapaju s prirodom, dok je Ljubomir Grgec, načelnik Kotoribe razočaran što se obavijestima na kućicama tjera ljude da unište ono što su gradili, neki i prije 40-ak godina.
Kako bi se ta situacija razjasnila te točno definirao broj, namjena i smještaj građevina u Regionalnom parku, ali i na širem području diljem Međimurja, međimurski župan najavio je sagledati cijelo područje i uskladiti prostorni plan. „Na sastanku koji sam dogovorio s glavnim građevinskim inspektorom Davorinom Oršanićem tražit ću da mi se daju svi podaci oko ove problematike na našem području. Temeljem toga napravit ćemo analizu i raditi na tome tako dugo dok ne nađemo rješenje da legaliziramo sve objekte“, objasnio je župan.