Povećanje zaposlenosti, smanjenje broja nezaposlenih, porast prihoda, uzlazni trend financijskih rezultata, ali i prosječne mjesečne neto plaće, samo je dio pozitivnih pokazatelja koje bilježi Međimurska županija, prema obrađenim podacima HGK, HOK, HZZ, DZZS i Eurostat-a. Prezentirano je to u okviru 78. sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, održane u Velikoj vijećnici Međimurske županije. Istaknuto je zadovoljstvo stabilnim međimurskim gospodarstvom koje je u samom hrvatskom vrhu, ali i činjenicom kako naš kraj ima najveći udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti, oko 73 posto, i to u odnosu na sve ostale županije i Grad Zagreb, a poseban je naglasak stavljen na porasta osobnog dohotka za 1,9 posto. „Mi se u prvom redu moramo svesti u okvire u kojima se nalazimo, nije u redu da se uspoređujemo sa Zagrebom ili Splitsko – dalmatinskom županijom, koji imaju veći broj stanovnika i poduzetnika. Ove brojke koje imamo mogu biti bolje i uvijek ću to reći, no kada gledamo veličinu nekih s kojima nas se uspoređuje, itekako su pozitivne. Nama malo više samopoštovanja ne bi škodilo, pogledajte samo činjenice da smo u prošloj godini kao javni sektor otvorili preko 60 milijuna kuna investicija, povećan je izvoz za 15 posto, veliku većinu investicija u Međimurju izvode međimurski građevinari, samo u prošloj godini otvoreno je 1163 radnih mjesta, a projekcije su najave novih investicija, domaćih i stranih“, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec.
Aludirajući na brojke koje mogu biti bolje, posebice se osvrnuo na pad u obrtništvu i malom poduzetništvu, a predsjednik GSV-a Međimurske županije, ujedno zamjenik župana Zoran Vidović, nadovezao se s problematikom u graditeljskom sektoru. „Moramo se još više fokusirati da napravimo pomake, jer ako nam se oporave građevinari, doći će do boljih rezultata cjelokupnog gospodarskog sektora županije. Ono što veseli je da se pozitivni trendovi u našoj gospodarskoj slici nisu bitno mijenjali unatrag nekoliko godina“, objasnio je Vidović. „Ostvareni su ukupni prihodi za 3,72 posto viši nego godinu prije, a bilježimo i povećanje izvoza, ali i uvoza. U 2014. godini izvezeno je roba i usluga u vrijednosti 3,41 milijarde kuna, što je povećanje od 14,5 posto, a Međimurska županija sudjelovala je s 3,26 u izvozu te s 1,83 posto u uvozu Hrvatske“, objasnio je Darko Radanović, pročelnik UO za gospodarske djelatnosti. Iako se bilježe negativni trendovi obrtništva, Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije naglasio je kako je problem obrtnika taj što izbjegavaju polaganje majstorskog ispita te s druge strane otvaraju j.d.o.o. i d.o.o. „Da njih nema, bilo bi duplo više obrta, pa je realna slika jedno, a statistika drugo“, objasnio je.
Stvorila se fama, nemamo najniže plaće! Pogledajte prosjek susjedne Varaždinske županije
Davor Sabolić, direktor Čateksa dodao je kako se realnost i statistika ne poklapaju ni po primjeru plaća, jer treba pogledati što je to točno državni prosjek s kojim se uspoređujemo. „Jasno se u pokazateljima vidi da grad Zagreb i još dvije - tri županije čine više od 65 posto hrvatske privrede, a u njima su koncentrirani najveća zaposlenost, dobit i plaće. Kada njih maknete iz prosjeka, Međimurska županija je među top tri županije, treba nam više samopoštovanja da to uvidimo. Stvorila se fama da imamo najniže plaće, govore da smo uspješni, ali imamo taj minus, e pa nije tako“, jasan je bio Sabolić aludirajući na činjenicu kako i susjedna Varaždinska, zatim Bjelovarsko – bilogorska, Virovitičko – podravska i još neke županije imaju niže plaće od Međimuraca koje se uvijek ističe u negativnom kontekstu. Smatra da nas je upravo realnost u visini plaća dovela do današnje situacije da se otvaraju gospodarske zone, stvaraju uvjeti, radna snaga odlazi sa zavoda i Međimurje se razvija. „Sad tek kreće vrijeme kada će te plaće početi rasti, stvorili smo jednu bazu koja daje rezultate u povećanju plaća, to se vidjelo u prošloj godini, ali i u prvih šest mjeseci ove godine. Dakako, to je proces, ne možete očekivati da prosjek plaća u trenu poraste za 20 posto“, naglasio je. Josip Švenda iz tvrtke Team iskoristio je priliku da upozori na lošu sliku građevinarstva s kojom se danas bore te naglasio kako je potrebna zaštita građevinara koji danas ne rade kao nosioci posla, već kooperanti. Posavec je na to odgovorio kako se upravo to ispravlja, danas više nego u posljednjih 15 godina te su međimurske tvrtke nositelji projekata u škologradnji, izgradnji dvorana, zdravstvenih ustavna, cestogradnji, ali i kod prijevoza. Ujedno međimurske tvrtke rade i diljem zemlje, a župan je pozvao da zajednički, uz ideje i savjete na sjednicama kao što je ova, krenu u izmjenu zakona, bilo kakvog pokreta koji bi donio zapošljavanje i rast.
Treba jasno reći tko je na zavodu samo da dobije naknadnu!
Osvrnuo se i na činjenicu da trenutno imamo oko 5 tisuća nezaposlenih na zavodu i naglasio da će zajedno s Marinom Kodba iz Zavoda za zapošljavanje Međimurske županije raditi na tome da se ne dovodi radna snaga iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva, već upravo nezaposleni prekvalificiraju i zaposle, posebice u građevinarstvu te metalskoj industriji ili otpišu sa zavoda. Naime kako je najavljeno, metalska industrija jača, plaće će i u tom sektoru dalje rasti, a najavljen je i dolazak tvrtke koja će zaposliti do 200 ljudi te ih ujedno za taj posao kvalificirati. S obzirom da se radi o metalskom sektoru, garantiran je prosjek plaće iznad međimurskog prosjeka. „Pred nama je jedno vrijeme u kojem ćemo se suočavati s pojačanim investicijama, trebat ćemo radnike, moramo prekvalifikacijama maknuti ljude sa zavoda i jasno i glasno reći ko je tamo samo da dobije naknadu, a tko zaista ne može naći posao“, rekao je župan.
Kao posljednju točku sjednice GSV-a, Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb, izvijestila je o novom zakonu o socijalnoj skrbi u kojem je došlo do promjena u davanjima i socijalnim pomoćima, pa je tako rekla da iako su potrebe ostale, iznos pomoći je smanjen. „Broj korisnika obuhvaćenih minimalnom zajamčenom socijalnom naknadom je manji za 1000 korisnika. Ujedno mi radimo i na smanjenju delikvencije, a uz druge projekte, proveli smo projekt kojim smo 18 osoba romske nacionalnosti, nezaposlene te one koji su dobivali socijalnu pomoć, osposobili za rad“, naglasila je.