Međimurje Europska regija sporta za 2022.
-7.1 °C
1036.0 hPa
79 %

Obilježen 9. siječnja, najvažniji datum međimurske povijesti

Datum objave: 10. siječnja 2015.

Nakon što je u prijepodnevnim satima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast Međimurcima koji su se borili za pripojenje Međimurja matici zemlji, dr. Ivanu Novaku, dr. Vinku Žgancu i Jurju Lajtmanu, obilježavanje Spomendana odcjepljenja Međimurja od mađarske države u Međimurskoj županiji nastavilo se sv. misom u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu predvođenoj gvardijanom Željkom Železnjakom, otvorenjem izložbe i svečanom akademijom. Podršku 96. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednica Dragica Zgrebec, saborska zastupnica Nadica Jelaš, saborski zastupnici Mario Moharić i Dragutin Lesar, ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić, pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević, uz dakako domaćine župana Međimurske županije Matiju Posavcu, predsjednika Skupštine Međimurske županije Mladena Novaka, zamjenike župana Zorana Vidovića i Sandru Herman te gradonačelnike i načelnike međimurskih gradova i općina.
Moramo isticati našu povijest te ono što nas povezuje i spaja
Velika narodna skupština sastavljena od više od 10.000 Međimuraca donijela je Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od Mađarske uz zajedništvo te želju za nacionalnim identitetom. U sjećanje na taj veliki datum hrvatske povijesti, Hrvatski sabor 2005. godine proglasio ga je Spomendanom, pa se stoga obilježavanje odvijalo pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a od ove godine i Vlade Republike Hrvatske. „Zahvaljujem svima koji su inicirali i podržali odluku da se najvažniji datum međimurske povijesti u Hrvatskom saboru proglasi spomendanom, Dragici Zgrebec, Dragutinu Lesaru, Velimiru Pleši i Željku Pavlicu“, u svom je govoru rekao župan Matija Posavec i nastavio da po uzoru na riječi Stjepana Radića, ne bismo smjeli biti opterećeni prošlošću, moramo isticati ono što nas povezuje i spaja, to je civilizacijska nužnost i humana potreba budućnosti. Ponosna na povijest, ali i ono što nas čeka u budućnosti ovakvim pristupom kakav danas njeguje Međimurska županija, bila je potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec te naglasila kako nije slučajno što imamo čak dva spomendana, uz ovaj ujedno i 30. travnja, spomendan na Zrinske i Frankopane. „Međimurci su oduvijek branili samostalnost i temelje naše domovine. Povijest nas je naučila da zajedničkim snagama gradimo budućnosti i naš identitet, a time lakše prebrodimo sve krizne situacije. Primjer smo ostatku zemlje, jer znamo odakle dolazimo i prema kojem cilju idemo“, rekla je u svom govoru.
U planu tiskanje dva sveska Žgančevih popijevaka
„Na današnji dan 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je Velika narodna skupština koja je donijela Rezoluciju o odcijepljenu Međimurja od Mađarske i priključenju matici zemlji. Na skupštini su, uz veliko oduševljenje naroda, govorili dr. Ivan Novak, dr. Vinko Žganec, Franjo Glogovec i dr. Stjepan Vidušić, predsjednik i članovi Narodnog vijeća za Međimurje, te Stanko Štefok, ugledni seljak iz Donjeg Kraljevca. U Rezoluciji koja je aklamacijom primljena, govori se o očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u Međimurju, te o očuvanju želje za oslobođenjem ispod tuđinskog jarma“, rekao je ravnatelj Muzeja Međimurja Vladimir Kalšan i približio djela istaknutih članova mađarskog Narodnog vijeća i mađarona, dok se u svom govoru, predsjednik Matice hrvatske – Ogranak Čakovec Ivan Pranjić osvrnuo na rad dr. Vinka Žganca, posebice Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja koje je 1916. objavio u vlastitoj nakladi. „Na mirovnoj konferenciji u Parizu i kasnije Versaillesu ta je knjiga bila krunskim dokazom o pripadnosti Međimurja hrvatskom nacionalnom korpusu“, naglasio je i dodao kako tada mladi autor već u naslovu povezuje Hrvatsku i Međimurje u neraskidivu vezu preko pučkih popijevaka, na genijalan, proročki način. Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu u 2015. godini ujedno je najavio tiskanje dva sveska njegovih popijevaka iz 1924. i 1925. godine.
Ministrica kulture otvorila izložbu „Međimurje u Prvome svjetskom ratu“
U organizaciji Državnog arhiva za Međimurje, u zgradi Scheier ujedno je postavljena izložba koja obuhvaća razdoblje od 28. srpnja 1914. do 3. studenog 1918. godine, period u kojem se za stanovnike Međimurja vodio Prvi svjetski rat. O izložbi je za lokalne prilike, uz ravnatelja arhiva Juricu Cesara, govorio njen autor Branimir Bunjac. „Zanimljivo je što razdoblje Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj do sada nije dovoljno istraženo i ova izložba daje naznake da bi tek pravo istraživanje tog razdoblja trebalo provesti. Donosi zanimljive nove činjenice i nepoznate podatke, kao što je na primjer ona da su u Čakovcu za vrijeme Prvog svjetskog rata bile osnovane tri ratne bolnice, jedna u Građanskoj školi, druga u krugu vojarne, a treća u starom gradu Zrinskih“, rekao je u svom govoru.
Nakon što ju je razgledala, izložbu je proglasila otvorenom ministrica kulture Andrea Zlatar Violić pritom naglasivši kako je do odcjepljenja došlo nakon Prvog svjetskog rata te ovdje možemo vidjeti kakva je točno u njemu bila uloga Međimuraca.
Međimurje je danas zadržalo svoju apsolutnu posebnost. To je jedan od dijelova naše zemlje koji čuva svoj identitet na posebnom isticanju tog “međimurstva” koje proizlazi iz samog geografskog položaja, kulturne i povijesne baštine, dijalekta i tradicije ponosa koja je razvila ne samo hrabrost, već i jednu visoku razinu integracije. Međimurje je u Hrvatskoj sigurno, ali i u široj regiji, ono područje koje pokazuje najveći stupanj socijalne integracije marginalnih i manjinskih grupa, što nam svima može poslužiti kao primjer“, rekla je tom prigodom.
U školama prvi sat povijesti o Spomendanu
„Svoju posebnost i regionalni identitet Međimurje je afirmiralo kulturom, pjesmom, tradicijom i marljivošću te pokazalo da nema jake Hrvatske bez jake decentralizirane regionalizirane države, u kojoj ćemo napokon disati punim plućima, a ne strepiti od odluka centra države. Biti gospodar na svome, ideal je i način života Međimuraca“, za kraj je dodao međimurski župan.
Svečanost je popraćena domoljubnim izvedbama Vokalne skupine Zrinski iz Nedelišća, a posebnu notu obilježavanju 9. siječnja dala je i činjenica kako je odlučeno da će škole diljem Međimurske županije, svoj prvi sat povijesti u drugom školskom polugodištu posvetiti upravo važnosti Spomendana oslobođenja Međimurja od mađarske države.
 

homecrossmenuchevron-down
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram Skip to content