U Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 88.  sjednica Gospodarsko – socijalno vijeća.  Iako je GSV savjetodavno tijelo, nova sjednica donijela je niz konkretnih rješenja i potakla teme za raspravu. Jedna od ključnih točaka sjednice, baš kao i nedavno održane sjednice Skupštine Međimurske županije, bila je Informacija o stanju i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2016. godini. Kako je objasnio Darko Radanović, pročelnik UO za gospodarske djelatnosti Međimurske županije pokazatelji pokazuju kako smo najrazvijenija županija kontinentalne Hrvatske nakon Grada Zagreba, te jedina županija u kontinentalnom dijelu kojoj je BDP 2014. bio veći nego 2008. Kada su u pitanju investicije, Međimurje bilježi rast od 10,4% te zauzima 10. mjesto u zemlji, a poduzetnici Međimurske županije su u 2016. uspješnije poslovali i ostvarili bolje poslovne rezultate te iskazali neto dobit u iznosu 533,1 milijuna kuna koja je za 13,7% veća od neto dobiti u 2015. „Imamo povećanje broja zaposlenih, povećanje broja poduzetnika, investicije, raste dobit, tako da možemo reći da smo trenutno na rezultatima boljima nego 2008. godine. Do kraja godine očekujemo još bolje rezultate nego u prošloj godini, dakle rast prihoda, ali i rashoda, no rezultati su pozitivni“, rekao je pročelnik pritom naglasivši kako nisu toliko pozitivne međimurske plaće, iako je u posljednjih 10 godina porasla za tisuću kuna, te je današnji prosjek 4.149,00 kuna. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u Međimurju se bilježi najveći rast prosječne neto plaće među svim županijama u razdoblju od 2008. do 2015., iako se i dalje zaostaje 19,3% za prosječnom plaćom u Republici Hrvatskoj. „Cijelo vrijeme upozoravamo na plaće u našoj županiji, također na nacionalnom nivou na GSV-u, a i sindikati se cijelo vrijeme bore prvo da povećamo minimalnu plaću, drugo da se urede odnosi, te da se tržište rada malo posloži“, naglasio je predsjednik GSV-a Mladen Zemljić. Raspravi se priključio član, Ivan Senčar ispred poslodavaca koji je zaključio da krećemo prema boljitku, no kako treba zajednički raditi na rješavanju poteškoća poslodavaca i radnika, ali i na nedostatku radne snage s kojom se susreću, te naglasio i problem demografske slike. „Nisam zadovoljan s trenutnom situacijom, a nisu ni mali poduzetnici“, dodao je uz naglasak na problematiku na nacionalnoj razini. Na Senčara  se nadovezao Davor Sabolić i naglasio kako se određeni sustav gradi dugi niz godina, te kako je problem naših tvrtki taj da im se posao ne daje. „Za izvoz i Europu smo dobri, za Hrvatsku nismo. U svoju petogodišnju strategiju nisam mogao planirati proizvodnju na hrvatskom tržištu“, rekao je između ostalog. „U našoj tvrtci plaće su iznad prosjeka Republike Hrvatske, u branši u kojoj radimo, u tekstilu, i to debelo iznad. Međutim da bi se primanja povećala, što govorim unazad tri četiri godine, nije i ne može biti sve na poslodavcu. Ne možemo izmisliti novac, novac se mora zaraditi da bi se mogao raspodijeliti. Da se novac zaradi moraju se stvoriti okviri, a okvire ne stvaramo mi poslodavci ni privreda već ih stvara država. Nažalost mi padamo na prvom elementu, elementu država koja ne stvara okvir za nas poslodavce da bi mogli raditi i nagraditi naše zaposlenike“, prozvao je Sabolić. Marina Kodba, predstojnica Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznijela je najnovije podatke o stanju kretanja na tržištu rada i pozitivnim brojkama kada su nezaposlenost, ali i zaposlenost u pitanju. Naglasila je kako bilježimo rekordno nisku nezaposlenost, trenutno je 3141 osoba u evidenciji, što označava 11,6 % smanjenja za prethodni mjesec. „Samo prošli mjesec iz evidencije je zbog zaposlenja izbrisano 568 osoba što je velika brojka, te ćemo skoro pasti ispod 8% nezaposlenosti, uz trenutno oko 40.000 zaposlenih“, objasnila je. U raspravu se uključio i župan Međimurske županije Matija Posavec i naglasio kako je Vijeće upravo tu da ističe probleme, definira smjernice za boljitak i da  zajedno uz prijedloge i rješenja mogu krenuti u rješavanje problema. Posebno se tu osvrnuo na probleme na nacionalnoj razini, na koje iako Županija nema direktni i veliki utjecaj, može pomoći. „Naglasak tu stavljam na povećanje plaća, jer je to okvir za daljnji napredak, lakše poslovanje, zadovoljne radnike i razvoj. Plaće su nam ispod prosjeka i dalje, unatoč rastu tijekom godina, a o toj sam temi razgovarao nedavno i s ministrom financija. Ideja je da se tekstilna i obućarska industrija oslobodi dijela doprinosa koji plaćaju državi i isto preusmjeri u neto plaću, samim time da se smanji namet koji traži država, više daje radniku, a veće plaće generirat će i trošenje što se opet vraća državi. Apeliram da ne samo s naše strane, nego i ispred GSV-a danas ide inicijativa za ovakvim rješenjem“, zaključio je međimurski župan.
[ngg_images source="galleries" container_ids="1243" display_type="photocrati-nextgen_basic_thumbnails" override_thumbnail_settings="1" thumbnail_width="120" thumbnail_height="90" thumbnail_crop="1" images_per_page="100" number_of_columns="0" ajax_pagination="0" show_all_in_lightbox="0" use_imagebrowser_effect="0" show_slideshow_link="0" slideshow_link_text="[Prikaz slika]" order_by="imagedate" order_direction="DESC" returns="included" maximum_entity_count="500"]