U Međimurju oko 7 mjeseci djeluje prva hrvatska geotermalna energana, a u okviru iste već je u pripremi još veći projekt, onaj Hibridne geotermalne energane AAT Geothermae. Investicija je to koja će se provesti u Draškovcu, a tiče se nastavka izgradnje budućeg lječilišno-turističkog kompleksa u tom kraju, ukupne vrijednosti oko 140 milijuna eura. Osim što će proizvoditi električnu i toplinsku energiju, ujedno, kažu investitori, bit će impuls razvoju drugih investicijskih projekata u okruženju kao što su lječilišni kompleks Hortus Croatia, razvoj turističke zone i sustava daljinskog grijanja ili poticanje stakleničke proizvodnje.
Kompleks bi trebao sadržavati vodeni park, hotele, apartmanska naselja i terene za sport i rekreaciju, uz dakako otvaranje novih radnih mjesta. Važnost projekta nije prepoznala samo lokalna zajednica, već i Vlada Republike Hrvatske. Naime o istom se raspravljalo na sjednici Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata u zgradi Vlade RH, a na kojoj je kandidirani projekt iz Draškovca uvršten na Listu strateških projekata.
O temi novog ulaganja u međimursko, ali i hrvatsko gospodarstvo, raspravljala je Operativna skupina  za pripremu i provedbu projekta prijavitelja AAT Geothermae d.o.o, na čelu s voditeljem skupine Borisom Draženovićem, predsjednikom Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) te voditeljem projekta Danijelom Kušljićem. Sastanku su prisustvovali predstavnici 10 ministarstava, te svojim dolaskom u tom broju samo dokazali kako će realizacija planiranog imati veliki doprinos u turističkom, gospodarskom, poljoprivrednom, ali i zdravstvenom pogledu zemlje.
Uz to, konačni zaključak sastanka svakako je bio taj kako su svi itekako zadovoljni viđenim, a investitori su iskoristili priliku kako bi ukazali na određene  prepreke koje imaju s državnom administracijom i u čijim su rješavanjima zatražili pomoć nadležnih ministarstava.   Naglašena je i jedna inovativna nota projekta, a ujedno istaknuto kako će se njegovim provođenjem diktirati i neke promjene u pravilnike. Kako su naglasili, nakon što se to realizira, Europska komisija će po uzoru na hrvatski model isto primijeniti i na druge države članice unije. Na Operativnoj skupini je sada da nakon odrađenih svih aktivnosti uvidi jesu li elementi koje je prepoznala Vlada utemeljeni, te tek nakon toga odabrati je li ovo strateški projekt ili ne.