Brojna publika na pretpremijeri dugo iščekivanog dokumentarno-igranog filma „Zrinski“ ukrcala se u vremeplov te otputovala u daleku prošlost 25. veljače u Centru za kulturu Čakovec, na projekciji filmske priče o Nikoli VII. Zrinskom Čakovečkom. Život i stradanje najmoćnijeg, „sjevernog Zrinskog“, kako ga povjesničari nazivaju, osvijetljen je znanstvenim pristupom te umjetničkom notom, a u fokusu je slavna povijest Čakovca i Međimurja 17. stoljeća o kojoj je brujala tadašnja Europa jer se radilo o vođama koji su mijenjali tokove zbivanja te čiji životi nisu protjecali nečujno i bez traga.

O značajnoj ulozi u našoj povijesti Nikole VII. Zrinskog bilo je riječi i na okruglom stolu, prije projekcije filma, na kojem su sudjelovali producent, scenarist i redatelj filma Alen Matušin, glavni glumac Denis Bosak, glavna glumica Vini Jurčić, kostimograf i scenograf filma Mladen Grof Jerneić Erdӧdy, narator filma Martin Lukavečki i dr. sc. Petar Feletar koji je i sam istraživao Zrinske i objavio važna djela vezana uz tu obitelj.

Župan Matija Posavec pozdravio je uzvanike pretpremijere, čestitao kompletnom timu koji je radio na filmu na iznimnom ostvarenju te istaknuo: „Cijela loza Zrinski ostavila je dubok trag u europskoj povijesti te u razvoju opće civilizacije koju su stoljećima gradili i branili. Hrvatska kinematografija do sada nije imala ovakav filmski projekt i iz tog razloga ovaj film moramo što više promovirati kako bi se čulo o njihovoj ostavštini.“, rekao je župan te zaključio: „S pravom se možemo zapitati kako bi danas izgledala Europa da nije bilo njihove hrabrosti u brojnim bitkama i zato ovaj film predstavlja važan događaj ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu Europu.“

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini također je izrazila veliki ponos: „Zrinski su priča koja ujedno priča i priču Čakovca te cijele Međimurske županije stoga veliko hvala svima onima koji su nam Nikolu prikazali u nekom novom svijetlu“, rekla je gradonačelnica pritom izrazivši želju i nadu kako ovo nije zadnji film o Zrinskima.

Uz prethodno spomenute glavne glumce film je okupio još vrsnih glumaca, među ostalima Emira Hadžihafizbegovića, Ognjena Milovanovića, Anitu Matić Delić, Marinka Prgu, Zdenka Brleka, Darka Plovanića, Dušana Gojića, Tenu-Antoniju Torjanac i druge, uz više od 250 suradnika.

Po prvi puta u središtu jedne filmske priče je Nikola VII. Zrinski, brat mnogo poznatijeg Petra Zrinskog i praunuk Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog. Priča koja je prije tri i pol stoljeća trajno promijenila hrvatsku povijest danas bi zauvijek mogla promijeniti način na koji Hrvatska shvaća jedan od svojih prijelomnih trenutaka i najveću dinastiju koju je imala, ističu povjesničari.

Da se radilo o predstavniku najmoćnije plemićke loze toga doba na našim prostorima, svjedoči i podatak da je tada u Engleskoj objavljena njegova biografija, a u Ugarskoj je bio kandidat za kralja. U vrijeme svoje najveće političke i vojne moći planirao je dijelom reformirati carstvo i osloboditi Europu od Osmanlija, no tragična sudbina je u Kuršanečkom lugu 18. studenoga 1664. godine prekinula planove sjevernog Zrinskog, kada stradava u lovu na divlje svinje pod nerazjašnjenim okolnostima. I danas se misterijem njegove smrti, tada objašnjene napadom vepra,  bave povjesničari. Urota Zrinsko-frankopanska se nakon njegove smrti radikalizirala, počelo se težiti savezu s Turcima jer su se Zrinski razočarali u francuski savez, što je na kraju završilo katastrofom, zaključak je iz filma.