prostorno uređenje │prostorni planovi │ lokacijska dozvola │ gradnja │ građevinska dozvola │ uporabna dozvola │ evidentiranje građevine
Prostorno uređenje
Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) uređuje se sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
Ciljevi prostornog uređenja su:
– ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
– prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanja kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
– povezivanje teritorija Države s europskim sustavima prostornog uređenja
– njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
– međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštite okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
– zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
– dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
– kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
– cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
– odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
– opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
– kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
– stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
– prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
– nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća
NAČELA PROSTORNOG UREĐENJA
Prostorno uređenje temelji se na načelima:
– integralnog pristupa u prostornom planiranju
– uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica
– prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
– ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
– horizontalne integracije u zaštiti prostora
– vertikalne integracije
– javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje
SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA
Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem, odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih Zakonom o prostornom uređenju.
Stručnu utemeljenost planova i dokumenata osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju poslove prostornog planiranja.
PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA
Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru i području prostornog uređenja te izrade izvješća stanja u prostoru uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja.
Informacijski sustav prostornog uređenja obuhvaća podatke o:
– postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama i vlasništvu
– prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada u tijeku
– namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
– upravnim i drugim aktima nadležnih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina
– sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Hrvatskim zavodom za prostorni razvoj i zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
Informacijski sustav vodi i njime upravlja Hrvatski zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavod velikog grada ako je osnovan svaki u okviru svojih ovlasti.
Zakoni i propisi iz područja prostornog uređenja
Prostorni planovi
Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.
Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana, smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano Zakonom o prostornom uređenju i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne.
Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa, te se na njima ne mogu stjecati autorska prava.
Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
Prostorni planovi državne razine su:
– državni plan prostornog razvoja
– prostorni plan područja posebnih obilježja
– urbanistički plan uređenja državnog značaja
Prostorni planovi područne (regionalne) razine su:
– prostorni plan županije i prostorni plan Grada Zagreba
– urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Prostorni planovi lokalne razine su:
– prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
– generalni urbanistički plan
– urbanistički plan uređenja
PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako tim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata, te građevinske dozvole prema posebnom zakonu.
PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA
Prostorni planovi uređenja za područje Međimurske županije su:
- Prostorni plan Međimurske županije (Službeni glasnik Međimurske županije broj 7/01, 8/01 i 23/10-pročišćeni tekst)
- prostorni planovi uređenja gradova i općina
- generalni urbanistički planovi
- urbanistički i detaljni planovi uređenja
Popis svih važećih prostornih planova koji se odnose na područje Međimurske županije mogu se vidjeti i preuzeti na službenim mrežnim stranicama Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, kao i na mrežnim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola se izdaje za:
- eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
- rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju, određen na temelju posebnog zakona kojima se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
- određivanje novih vojnih lokacija i građevina
- zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima ne smatraju građenjem
- etapno i/ili fazno građenje građevine
- građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
- građenje građevina ako to stranka zatraži
DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se kada se namjerava promijeniti namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akta na temelju kojeg se može pristupiti građenju.
RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE
Ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.
Građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine. Iznimno kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom građevne čestica određuje se u skladu s prostornim planom.
PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA I POTVRDA PARCELACIJSKOG ELABORATA
Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi u skladu s:
– lokacijskom dozvolom
– rješenjem o utvrđivanju građevne čestice
– građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojeg je izgrađena građevina
– urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000
– prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave određeno za građenje komunalne infrastrukture
– granicom građevinskog područja određeno važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama
– svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu Zakonom o prostornom uređenju nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja
– rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
– sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.
Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima i planovima provodi se u katastru ne temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom s kojim je izrađen.
Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevinskog područja nije dopuštena.
UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.
Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća sljedeće radnje i radove:
– pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta
– građenje infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima
– sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.)
Uređenje građevinskog zemljišta, te poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i građevina javne i društvene namjene , koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju obveza je jedinice lokalne samouprave, odnosno javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.
IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta su:
– ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta
– prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
– obveza prodaje zemljišta
– pravo prvokupa
NADZOR
Nadzor na provedbom Zakona o prostornom uređenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona, te zakonitost rada upravnih tijela, stručnih upravnih tijela, zavoda, pravnih osoba s javnim ovlastima, osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja te ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Gradnja
Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj 125/19) uređuje se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i posebnim propisima.
Gradnja podrazumijeva projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojim se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena.
RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA
Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema Zakonu o gradnji razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima i to:
1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog uređenja
2. skupina – ostale građevine osim građevina 1. i 3. skupine
3. skupina – građevine koje se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama mogu graditi bez građevinske dozvole
TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU
Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljene zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane Zakonom o gradnji posebnim propisima.
Temeljni zahtjevi za građevinu su:
– mehanička otpornost i stabilnost
– sigurnost u slučaju požara
– higijena, zdravlje i okoliš
– sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
– zaštita od buke
– gospodarenje energijom i očuvanje topline
– održiva uporaba prirodnih izvora
SUDIONICI U GRADNJI
Sudionici u gradnji su investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer, revident
INVESTITOR
Investitor je fizička ili pravna osoba u čije ime se gradi građevina. Projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.
PROJEKTANT
Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljene zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.
IZVOĐAČ
Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenje prema posebnom zakonu. Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, Zakonom o gradnji, tehničkim propisima, posebnim propisima i pravilima struke.
NADZORNI INŽENJER
Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja građevine. Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
REVIDENT
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz Zakona o gradnji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
VRSTE PROJEKATA
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na :
– glavni projekt
– izvedbeni projekt
– tipski projekt
– projekt uklanjanja građevine
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta, te ovisno o vrsti građevine odnosno radova sadrži: arhitektonski projekt, građevinski projekt, elektrotehnički projekt i strojarski projekt.
Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom i pri tome mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Izvedbeni projekt se izrađuje za građenje građevina 1. skupine te u slučaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekt ili kada su investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju.
Tipski projekt – za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama Zakona o gradnji o čemu je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta u sastavu glavnog projekta.
Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i drugu infrastrukturu, mjere gospodarenja otpadom sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
Zakoni i propisi iz područja gradnje
Građevinska dozvola
Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako Zakonom o gradnji ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.
Građevina izgrađena bez građevinske dozvole kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu ne smije se priključiti na komunalne vodne građevine.
Građevinska dozvola izdaje se za građenje cijele građevine, izvođenje radova na postojećoj građevini, građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom.
Investitor je po pravomoćnosti građevinske dozvole dužan platiti komunalni i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.
Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u rok od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Važenje građevinske dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za još tri godine ako se nisu promijenili uvjeti za provedbu zahvata u prostoru određeni prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom u skladu s kojim je građevinska dozvola izdana.
Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.
Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku:
– zgrada 1. skupine u roku od deset godina od dana prijave početka građenja
– zgrada 2. skupine u roku od sedam godina od dana prijave početka građenja
– zgrada 3. skupine u roku od pet godina od dana prijave početka građenja
Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti.
Ako se nakon izdavanja građevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor je dužan u roku od petnaest dana od dana promjene od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora.
Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija pojedinačnog stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.
POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA
U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda,ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica, pri čemu se takva građevina mora uroku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti. U slučaju potrebe trajnog zadržavanja takve građevine za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.
U slučaju oštećenja građevina djelovanjem prirodnih nepogoda,ratnih razaranja ili drugih razaranja, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena odnosno projektom postojećeg stanja.
GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Jednostavne i druge građevine i radovi koje se mogu graditi, odnosno izvoditi se bez građevinske dozvole određuje ministar pravilnikom.
Građenju građevina i izvođenju takvih radova može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom.
U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
Uporabna dozvola
Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola.
Građevina se smije rabiti samo sukladno njezinoj namjeni.
UPORABNA DOZVOLA ZA ODREĐENE GRAĐEVINE
A. UPORABNA DOZVOLA ZA GRAĐEVINE IZGRAĐENE NA TEMELJU AKTA ZA GRAĐENJE IZDANOG DO 1. LISTOPADA 2007. GODINE
Za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007. godine tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine.
B. UPORABNA DOZVOLA ZA GRAĐEVINE IZGRAĐENE DO 15. VELJAČE 1968.
Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Vrijeme izgradnje takve građevine utvrđuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. godine koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva.
C. UPORABNA DOZVOLA ZA GRAĐEVINE IZGRAĐENE, REKONSTRUIRANE, OBNOVLJENE ILI SANIRANE U PROVEDBI PROPISA O OBNOVI, ODNOSNO PROPISA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Građevina izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi.
D. UPORABNA DOZVOLA ZA GRAĐEVINU KOJU JE REBUBLIKA HRVATSKA STEKLA U SVRHU STAMBENOG ZBRINJAVANJA
Građevina koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu kupljenu u svrhu stambenog zbrinjavanja.
E. UPORABNA DOZVOLA ZA GRAĐEVINU ČIJI JE AKT ZA GRAEĐNJE UNIŠTEN ILI NEDOSTUPAN
Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu čiji je akt uništen.
Evidentiranje građevine u Katastru i Zemljišnoj knjizi
Građevina za koju je na temelju Zakona o gradnji izdana uporabna dozvola katastarski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastrukture) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole, odnosno koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole, na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje građevina u katastru ili promjenu podataka zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetskog elaborata vodova (infrastrukture) ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, bez izrade snimaka i elaborata te izdavanja potvrda propisanih posebnim propisima kojim se uređuje državna izmjera i katastar.
Katastarski ured zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisom za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.
Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena nadležni su prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da za evidentiranje građevine u katastru nije priložena uporabna dozvola. Stavljanjem zabilježbe o priloženoj uporabnoj dozvoli nadležni su istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz zemljišne knjige da građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji. Upis zabilježbe u zemljišnoj knjizi dokaz je o evidentiranju isprave, odnosno da isprava nije evidentirana, a ne dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevne.
Zakoni i propisi i područja prostornog uređenja i gradnje
