Menu
Europska regija sporta 2022.
|
Visit Međimurje

Savez za željeznicu u Međimurju obilježio Europsku godinu željeznice i 161 godinu izgradnje prve pruge u Hrvatskoj koja je prolazila našom županijom

Datum objave: 1. srpnja 2021.

U organizaciji Saveza za željeznicu i Međimurske županije u Razvojno-edukacijskom centru za metalsku jezgru – Metalska jezgra danas je održana Panel diskusija na temu “2021. - Europska godina željeznice i 161 godina željeznice u Hrvatskoj”  na kojoj su sudjelovali župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik sektora za željezničku  infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture  Milan Vuković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan i  predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić.  Uvodno izlaganje o najnovijim trendovima u europskom željezničkom sektoru dao je član Predsjedništva Saveza za željeznicu Ante Klečina.
Europska unija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice, kao dio europskih napora u okviru ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana, plana koji je EU izradila s ciljem razvoja održivog gospodarstva i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Jedan od ključnih elemenata Plana je pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova. Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja štetnih emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine.
Panel je održan na 8. godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a u kontekst Europske godine željeznice stavljena je i 161. godišnjica prve hrvatske pruge Kotoriba – Čakovec - Macinec koja već godinama  ne udovoljava prijevoznim potrebama gospodarstva tako da se veći dio rasprave odnosio na trenutno stanje i budućnost te pruge.
Župan Matija Posavec istaknuo je da je Međimurcima od željeznice ostao samo ponos na tradiciju jer je prva hrvatska pruga gotovo zaboravljena i „danas nam još uvijek treba 3 sata vlakom do Zagreba“. „Ipak, treba reći kako je HŽ Infrastruktura pokrenula investiciju obnove pruge kojom se u prvoj fazi obnavlja pruga od Čakovca do Male Subotice, u drugoj fazi do Donjeg Kraljevca i u trećoj fazi do Kotoribe, a obnovom će se brzina vlakova moći razviti do 100 kilometara na sat. Saniran je željezničko cestovni prijelaz Buzovec, no kompletna investicija će dobiti smisao kada se izradi brza pruga do Zagreba kojom ćemo za manje od sat vremena stići do glavnog grada.“, kazao je župan Posavec te dodao da će Međimurska županije i dalje financirati prijevoz učenika vlakom kako bi i na taj način pridonijela motivaciji korištenja željezničkog prijevoza.
Načelnik sektora za željezničku infrastrukturu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Milan Vuković priznao je da je željeznica do sada bila zanemarivana, ali je došao „prijelomni trenutak“. Upravo je danas na Vladi RH doneseno Pismo sektorske politike koje će dati okvir za budući razvoj i restrukturiranje željezničkog sektora. Također, najavio je da u rujnu počinje izrada strategija razvoja željezničkog sektora čije su podloge već naznačene u Prometnoj strategiji RH, a u sljedećih 10 godina u željeznicu se planira 4,4 milijarde eura.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić izjavio je da su očekivanja od HŽ Putničkog prijevoza velika i da uz pomoć europskih sredstva imaju zadovoljavajuću dinamiku nabave novih elektromotornih vlakova. Najavio i skoro potpisivanje ugovora za nabavu prototipa baterijskih vlakova koji bi vozili na neelektrificiranim prugama.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, izrazio je zadovoljstvo time što je željeznica konačno došla na red za ulaganja. „Naime, imamo nove autoceste, zračne luke, morske luke i od željeznice se ne može očekivati da im u ovom stanju bude konkurentna“, rekao je Barišić te zaključio kako je današnje stanje na željeznici odraz neulaganja u zadnjih 30 godina.
Zadovoljstvo organizacijom panela izrazio je dekan Međimurskog veleučilišta dr.sc. Igor Klopotan koji je rekao da su otvorena mnoga pitanja na koja znanost može odgovoriti. Pozvao je na jaču suradnju sa željezničkim tvrtkama u mentoriranju studenata kako bi ih se bolje pripremilo za tržište rada.
Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić zahvalio je pokroviteljima i sponzorima na potpori i rekao da Savez već 13 godina živi „godinu željeznice“ i tako će i nastaviti kako bi okupljao sve sudionike koji mogu pridonijeti njenom napretku. „Poticat ćemo i dalje dobre prakse, lobirati za projekte i inovacije te pomoći svima kojima je boljitak željeznice u interesu“ , zaključio je.
Iako su panelisti došli iz različitih područja djelovanja, svi su jednoglasno zaključili da samo sinergijom tvrtki iz željezničkog sektora, industrije, sveučilišta, obrazovanja i znanosti, lokalne samouprave i politike možemo očekivati pomake. Također, naglašeno je da je prvi korak donošenje političke odluke o tome što ova Vlada želi od željeznice. Svaki građanin Hrvatske, kao i svaki Europljanin ima pravo na kvalitetnu prijevoznu uslugu.

homecrossmenuchevron-down
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram Skip to content