Panel o sadašnjosti i budućnosti prve hrvatske pruge u kontekstu Europske godine željeznice održat će se u Čakovcu u četvrtak 1. srpnja 2021. godine.

Motivirana “Europskim zelenim planom” Europska komisija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice. Tom inicijativom želi se naglasiti prednost željeznice kao održivog, pametnog i sigurnog modela prijevoza. Tijekom cijele godine kroz cijelu Europu različitim aktivnostima željeznica se stavlja “pod reflektore” javnosti, kako bi se i korisnike i zaposlenike ohrabrilo na korištenje i razvoj željeznice. Proglašenjem 2021. godine Europskom godinom željeznice, Europska komisija jasno je dala do znanja da željeznica nije samo održiva alternativa – već je željeznica prva!

Jedan od ključnih elemenata “Europskog zelenog plana” jest pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova. Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine.  Željeznica u Europi odgovorna je za manje od 0,5 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom. To ju čini najodrživijim načinom putničkog i teretnog prijevoza.

Ove godine, 24. travnja 2021. navršilo se 161 godina postojanja željeznice u Hrvatskoj. Naša zemlja postala je dijelom europske željezničke mreže 35 godina nakon što je ta revolucionarna tehničko-tehnološka novina počela nazaustavljivi pohod koji je svojom progresijom obilježio 19. stoljeće. Nakon 1825. godine, kada je za javni putnički i teretni prijevoz bila otvorena prva željeznička pruga u svijetu, između Stocktona i Darlingtona u Engleskoj, prestiž europskih metropola bilježio se je kilometrima izgrađenih željezničkih pruga. Shodno tome Habsburška Monarhija je u kreiranju vlastite prometne politike prihvatila smjernice studije sveučilišnog profesora Ripleya o izgradnji 13 prvih i najvažnijih pruga na području Austrije i Mađarske među kojima su bile i pruge na hrvatskom području. Prometna politika Monarhije temeljila se na izgradnji željezničkih pruga koje će Beč i Budimpeštu povezati s jadranskim lukama u Trstu, Puli, Rijeci, Šibeniku i u Splitu te s plovnim putovima na Savi i na Dunavu.

Stjecajem političkih okolnosti prvih 42 kilometra željezničke pruge u Hrvatskoj bilo je izgrađeno između stajališta Macinec na današnjoj slovensko-hrvatskoj granici i kolodvora Kotoriba na mađarskoj granici i to kao dionica pruge Pragersko-Čakovec-Kotoriba-Nagykanizsa. Ta pruga, popularno nazvana «okrajak na hrvatskom području», za promet je otvorena 24. travnja 1860.  i izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč-Trst. Tako je kolodvor Kotoriba prvi hrvatski kolodvor u koji je stigao prvi vlak iz smjera Mađarske.

S obzirom na to da su obilježavanje prošlogodišnje „okrugle“ obljetnice prve hrvatske pruge (160 godina pruge Kotoriba-Čakovec-Macinec) spriječile protuepidemijske mjere, Savez za željeznicu i Međimurska Županija organiziraju panel “2021. – Europska godina željeznice i 161 godina željeznice u Hrvatskoj. Ovim panelom organizatori žele u kontekstu 2021. – Europske godine željeznice podsjetiti i na tu značajnu nacionalnu obljetnicu, problematizirati današnje stanje te razgovarati o budućnosti željeznice u Međimurju. 

Panel se organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a održat će se u Čakovcu u četvrtak 1. srpnja 2021. u 12 sati u Razvojno – edukacijskom centru za metalsku jezgru – Metalska jezgra (Ulica Bana Josipa Jelačića 22 D).

Na panelu će sudjelovati župan Međimurske županije Matija Posavec, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić te predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i teretnih prijevoznika.

Medijski pokrovitelj panela je Privredni.hr, a brončani sponzori tvrtka ALTPRO, Varaždinska županija i Međimurska županija.