„Međimurje ima bogatu kulturnu povijest što samo po sebi traži istraživanja, a time i objavljivanje tekstova“, dio je obraćanja predsjednika Matice hrvatske – Ogranak Čakovec Ivana Pranjića, čime je najzornije dočarao važnost promocije novog, 25. jubilarnog Hrvatskog kajkavskog kolendara, ovog puta za 2017. godinu. Uz glavnu temu, njegovu obljetnicu, ove godine na čak 488 stranica donosi niz tekstova na teme kao što je 450. obljetnica Sigetske bitke, obrađuje mnoge povijesne i gospodarske teme, priloge s tematikom grupiranom u rubriku „Tradicija, običaji, vjerovanja, svetkovine“, zatim prirodoslovne i folklorističke teme, putositnice, beletristiku i drugo, što je objašnjeno uz nazočnost brojnih suradnika i članova uredništva, međimurskih gospodarstvenika, predstavnika međimurskih župa, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih javnih djelatnika te predstavnika Zrinske garde, Braće Hrvatskoga Zmaja i ogranka Matice iz drugih županija. „Ovaj se kalendar od 1993. svake godine naslanja na tradiciju Međimurskog kalendara iz 1975.-e. Upravo je on, uz svoju pisanu riječ i katoličku crkvu, u našim krajevima očuvao identitet hrvatskog puka. 16 godina uređivao ga je Zvonimir Bartolić, 3 godine Ivan Pranjić, dok 5 Stjepan Hranjec“, u uvodu je istaknula Nada Čatlaić, nova urednica Hrvatskog kajkavskog kolendara, ističući pritom ponos i odgovornost što može nastaviti stopama velikih urednika. Kao najveću vrijednost kolendara istaknula je kajkavski izričaj i njegovo bogatstvo, ali i činjenicu kako pristiže sve više i više tekstova. „Veseli i odaziv učenika, koji su nagrađeni i pohvaljeni ispred Matice hrvatske u okviru obilježavanja Dana Međimurske županije za svoje radove. Njihova je riječ i poštovanje prema svom kraju objavljena u poglavlju Kajkaviana“, dodala je.
Sinergijom darovitosti stvorena je nova vrijednost za međimursku pisanu riječ
Kolendar koji je jedini takav medij u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj u kojem se ljudi svih obrazovnih razina mogu izraziti na kajkavskom izričaju, uz poruku da se riječ “kaj” još dugo i uvijek čuje, svojim je dolaskom pozdravio i župan Međimurske županije Matija Posavec. „Pisana riječ u našem kalendaru iz godine u godinu raste i napreduje, posebice u važnoj godini kao što je ova u kojoj slavimo 450. obljetnicu junačke pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog, koja nam je otvorila vrata u mnogočemu i pozicionirala nas kao Županiju Zrinskih. Izdavanjem ovog broja dokazali smo da često puta upravo pisana riječ, običaji, tradicija i kultura mogu biti toliko važni da jedanput za svagda jednu regiju i kraj pripoje jednoj državi“, objasnio je međimurski župan referiravši se pritom na komentar akademika Dragutina Feletara koji je kolendar opisao kao narodno štivo koje iako je pokrenuto da posluži mađarizaciji međimurskog puka, učinilo ga je pravim hrvatskim.
Uloga crkve u očuvanju jednog naroda i identiteta je nemjerljiva, što je svojim dolaskom samo potvrdio biskup Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak. „Svaki kalendar ima svoju važnost jer bilježi ključne događaje tijekom godine, a njegova vrijednost je i u tome da nas prisjeća vrijednih događaja koji su iza nas i pred nama. Siguran sam kako za ovaj kalendaru nikada neće nedostajati materijala i da ćemo pamtiti ovaj jubilej u godinama koje dolaze“, rekao je. „Sinergijom darovitosti, darovitih ljudi, stvara se nova vrijednost, koju pronalazimo u novom izdanju. Iza Matice je slavna prošlost, skoro obilježavanje 175 godina postojanja, a danas okupljamo tisuće i tisuće ljudi u domovini i izvan nje. Upravo ovakve vrijednosti pokazuju koliko je postojanje Matice važno“, u svom je izlaganju naglasio predsjednik Matice Hrvatske akademik Stjepan Damjanović, uz prisustvo dopredsjednika Stjepana Sučića, te dodao da je čakovečki Ogranak Matice jedan je od najjačih u našoj zemlji i to upravo zato što ima ovakvu potporu županijske vlasti. Naime kako je nastavio, ponosan je na potpisivanje Protokola o suradnji Međimurske županije i Matice hrvatske, na zaključenje Sporazuma o osnivanju Biblioteke „Murodravane“, ali i tiskanje kapitalnih djela od osobite važnosti za kulturnu povijest Međimurja. Župan je zaključio kako je važno prepoznati da moramo brinuti za našu kajkavsku riječ, te napraviti sve što je u našoj moći da ona opstane. „Matica bez sumnje daje veliki doprinos promicanju povijesti Zrinskih i njihovog utjecaja na međimursku, hrvatsku, ali i europsku povijest, pa im čestitam na novom pravom malom zborniku te želim još bogatiju nakladničku 2017. godinu, uz dakako podršku Međimurske županije“, zaključio je Posavec.
Spomenimo kako su se u umjetničkom djelu programa predstavile članice i članovi Kulturno umjetničkog društva Mihovljan.