U organizaciji Hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj, 11. studenoga u Velikoj Kaniži održana je tradicionalna svečanost u čast Dana Hrvata u Mađarskoj.

Svečanost je započela slavljenjem svete mise u ckrvi Presvetog Srca Isusova, koju  je služio župnik Župe sv. Leonarda u Goričanu Josip Drvoderić , nakon čega je uslijedilo otvorenje izložbe s tradicijskim eksponatima Tu pre naši stari Muri i prigodnim programom pod naslovom Naš KAJ ne damo za nikaj u Centru za kulturu Sandor Hevesi.

Središnji dio svečanosti bila je dodjela odličja najzaslužnijim pojedincima, institucijama i udrugama na polju znanosti, obrazovanja, kulture i medija.

Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promicanju hrvatske baštine, kulture i obrazovanja, te očuvanja hrvatskog jezika i identiteta, u ime predsjednika Republike Hrvatske  Zorana Milanovića, ravnateljici HOŠIG-a Ani Gojtan uručio je veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić.

Dobitnici nagrada HDS-a i SHM-a su: Stjepan Blažetin, Marija Kanižai Prosenjak, Jozo Szávai, Marija Patarčić-Kubatov, Irenka Gurdan-Kraner, Hrvatski pjevački zbor Velika Kaniža, Mješoviti zbor Harkanj, te Hrvatska redakcija MTV-a.

Prisustvo brojnih visokih dužnosnika Republike Hrvatske i Mađarske svjedoče o ugledu naših ljudi u toj susjednoj zemlji te su se ove godine Danu Hrvata odazvali: veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. sc. Mladen Andrlić sa suradnicima, generalni konzul Drago Horvat sa suradnicima, te počasni konzul Attila Kos, zatim zamjenik direktora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić i Dubravka Severinski, načelnica Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i voditeljica Službe za iseljenike u Matici Lana Šaš,  gradonačelnik Velike Kaniže László Balogh, Csaba Bene, zamjenik Skupštine Zalske županije, mađarski i hrvatski zastupnici u parlamentu te zemlje, a ispred Međimurske županije svečanosti  je nazočila pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicijama dr. sc. Anita Perešin.

KULTURA I JEZIK OSOVINA IDENTITETA

Predstavnici Međimurske županije uvijek su dragi gosti  pomurskim Hrvatima jer je riječ o prijateljstvu i sponi koja se njeguje desetljećima te osnažuje zajedničkim projektima na brojnim područjima. Kultura i materinji jezik osovina su identiteta i pomurskim Hrvatima, a u Međimurskoj županiji imaju predanog saveznika u njegovanju domaće riječi i nasljeđa svoje domovine. Dosad je proveden čitav niz zajedničkih projekata u ovom pograničnom području, poput postavljanja dvojezičnih ploča s nazivima mjesta, ustanova i ulica te zajedničkih manifestacija kojima se njeguje baština hrvatskoga naroda, a Međimurska županija sufinancirala je i kupnju narodnih nošnji u kojima su nastupali članovi kulturno-umjetničkih društava, na čemu su izrazili posebnu zahvalnost. Koliko je očuvanje materinjeg jezika u fokusu interesa pomurskih Hrvata, svjedoči svaka nova generacija u tamošnjim osnovnim školama koja tečno govori svoj jezik, čemu su tijekom scenskih točki učenika u prigodnom programa svjedočili prisutni.

I programu su sudjelovali pjevački zborovi pomurskih naselja, plesna skupina KUD-a Sumarton, učenici Osnovne škole „Katarina Zrinski” iz Serdahela, učenici Osnovne škole „Nikola Zrinski" iz Kerestura, TS Stoboš, TS Mužikaj, TS Pomurske žice, zatim glazbenici Laura Proszenyák (flauta), Gábor Szalai (klavir) Bálint Horváth (tambura), recitatori Katica Lukač Brodač, Marija Kanižai Prosenjak, Veronika Kapuvári, glumci amateri Biserka Kiš, Marija Vargović,  Fanni Németh, Erik Hegedüs, i scenaristica programa dr. Erika Rac.

Izložbu Tu pre naši stari Muri otvorila je ravnateljica Hrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda Stipan Blažetin Zorica Prosenjak Matola. Autorice postava su Jelica Mihović Adam, Marija Kanižai Prosenjak, Katica Salai, Marica Cziczeli-Cseke i Marica Tišler.

Predanost prosvjetnih djelatnika iz redova pomurskih Hrvata, kao i djelatnica i djelatnika u kulturi, odavno su primjer kako se nacionalni identitet čuva znanjem i entuzijastičnim radom.

Fotografije: Hrvatska matica iseljenika