Po definiciji Međunarodne organizacije rada socijalni dijalog obuhvaća sve vrste pregovora, savjetovanja ili razmjene informacija između predstavnika vlade, poslodavaca i radnika o pitanjima od zajedničkog interesa vezanima uz ekonomsku i socijalnu politiku. Ideja socijalnog partnerstva dobila je svoj prepoznatljiv i jasan profil krajem 19. stoljeća kada je Njemačka provedbom zakonskih reformi definirala osiguranje radnika od pojedinih rizika kao što su: starost, bolest te nesreća na radu. Time se potvrđuje činjenica da socijalno partnerstvo u zemljama Europske unije ima dugu tradiciju.
Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je izgradnja konsenzusa glavnih sudionika u svrhu rješavanja važnih gospodarskih i socijalnih pitanja, dobrog upravljanja, jačanje socijalnog mira i stabilnosti, kao ključnih pretpostavki gospodarskog razvoja. Temelji učinkovitog socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze se u toleranciji i uvažavanju svih aktera u socijalnom dijalogu te spremnosti na preuzimanje obveza i odgovornosti za uspostavu najboljih mogućih uvjeta i rješenja za gospodarski rast i razvoj.
Institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj uspostavljen je 21. siječnja 1994. godine stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio odluku o obilježavanju 21. siječnja kao Dana socijalnog partnerstva te se navedeni dan s opravdanjem smatra začetkom tripartitnog socijalnog dijaloga u samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Za Republiku Hrvatsku od osobitog značaja je razvoj i unapređenje socijalnog dijaloga te iz tog razloga obilježavanje Dana socijalnog partnerstva treba predstavljati kontinuirani poticaj daljnjem razvoju i jačanju socijalnog partnerstva.
Učinkoviti socijalni dijalog ovisi o nekoliko faktora od kojih su najznačajniji:
- poštivanje temeljnih prava na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje
- snažne i neovisne udruge radnika i poslodavaca
- politička volja svih političkih subjekata da se uključe u socijalni dijalog
- potrebna znanja i vještine za sudjelovanje u socijalnom dijalogu
Temelji učinkovitog socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze se u povjerenju, uvažavanju i toleranciji njegovih aktera te opredjeljenju za usklađivanje interesa te spremnosti na preuzimanje ne samo prava već i odgovornosti za uspostavljanje uvjeta za gospodarski rast i razvoj. Potrebno je jačati administrativne, tehničke i stručne kapacitete svih partnera.
Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji osnovano je 8. svibnja 2002. godine. U dvadeset godina postojanja i rada održano je 112. sjednica na kojima se redovito raspravlja o svim aktualnim temama i problemima koji utječu na gospodarstvo te život i standard građana. GSV Međimurske županije, odnosno sva tri socijalna partnera, nastojat će i dalje pridonositi cjelokupnom razvoju Međimurske županije. Spremni smo raspravljati o svim temama, prijedlozima i sugestijama. Pozivamo na suradnju sve koji žele pridonijeti našem boljem radu. Svjesni smo da se socijalni dijalog ne može nikome nametnuti te da se do napretka ne dolazi lako, niti brzo, ali je uspjeh moguć uz odgovornost, strpljiv dijalog i upornost svih socijalnih partnera.
Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji kontinuirano se zalaže, a i dalje će se zalagati, da ne bude samo savjetodavno tijelo, već da njegove odluke imaju i obvezujući karakter prema nadležnim institucijama ili pojedincima. Stoga ponekad boli činjenica da se zaključci sa sjednica, a doneseni konsenzusom svih socijalnih partnera, ne poštuju i ne implementiraju u rad mjerodavnih državnih, ali i lokalnih institucija, regulativa ili zakonskih okvira.
Potrebno je dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na svim područjima te doprinositi gospodarskom i socijalnom razvitku zemlje, a time i boljem životu svih njezinih građana. Unatoč različitosti mišljenja socijalnih partnera treba nastojati razvijati suradnju na daljnjem razvoju i unapređenju društva.
Sva tri socijalna partnera u Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije jedinstveni su u stavu da bez socijalnog dijaloga nema napretka. Svima treba biti cilj graditi kvalitetnije radne odnose i društvo po mjeri čovjeka.
Gospodarsko socijalno vijeće
u Međimurskoj županiji
