Zaštita prirode u Međimurju službeno je započela proglašenjem zaštite jednog jedinog stabla – ogromne stare platane u središtu naselja Nedelišće. Ta golema platana zaštićena je dana 4. veljače 1963. godine, a otad do danas najvrjednija prirodna područja u Međimurju malo-pomalo bivala su zaštićena.
Platane su dugovječne. Otporne su na gradska onečišćenja i stoga se često sade uzduž prometnica kao drvored ili u parkovima kao ukras. Nedelišćanskoj platani stručnjaci predviđaju još stotine godine života. Povremeno mora na uljepšavanje, a kako to izgleda, može se vidjeti na Youtube kanalu Međimurske prirode i videozapisu Poruka struke iz visoke krošnje platane.
Osim tog videozapisa, na njihovom kanalu može se pogledati i niz drugih na temu prirodoslovne povijesti Međimurja, ali i aktualnosti Javne ustanove Međimurska priroda. Dio je to zanimljivosti i poučnih videosadržaja koji doprinose vrednovanju međimurske prirodne baštine i njezinog pravilnog pozicioniranja u globalni kontekst zaštite prirode.
Nedelišćanska platana – prvi zaštićen objekt prirode u Međimurju
„Jedan će platan ostati zlatan‟ krilatica je koja krasi jednu od stranica vrijednog knjižnog izdanja pod naslovom Na početku bijaše stablo. Knjiga je objavljena 2013. godine u nakladi Javne ustanove Međimurska priroda u ime obilježavanja pedeset godina zaštite prirode u Međimurju. Već iduće godine ta će se brojka zaokružiti na punih šezdeset godina. Svim tim godinama i događanjima, ali i mnogo duže, svjedoči jedno stablo, zlata vrijedno.
Ogromna krošnja i stablo platane svima su prepoznatljivi i znani kao simbol Nedelišća. Mnogi su čuli i za ekološku udrugu Platana iz Nedelišća, ali tek manji je broj onih koji znaju povijesnu vrijednost tog stabla. Osim što je simbol tog naselja, platana u Nedelišću prvi je zaštićen objekt prirode na području između Mure i Drave, odnosno prvi zaštićen prirodni objekt u Međimurskoj županiji. Službena zaštita datira od 4. veljače 1963. godine i time je započela era sasvim drukčijeg pogleda i vrednovanja međimurske prirodne baštine.
Druga najveća platana u Hrvatskoj
Prema procjenama struke stara je preko tristo godina. Popularno se naziva i „birov hrast‟. Iako nije hrast, taj je naziv dobila jer raste kraj kuće u kojoj je nekad živio “birov”, predsjednik mjesta odnosno seoski starješina. U proljeće 2019. godine dotjerivali su ju obučeni penjači – arboristi – orezivanjem suhih grana i sidrenjem krošnje. Time je poboljšan vitalitet stabla i produžen očekivani životni vijek. Ta ponosna dama je prije dvije godine imala prsni opseg 627 cm te je druga najveća platana u Hrvatskoj.
Tko je zasadio stablo platane u Nedelišću? Pisani trag o tome ne postoji, iako su u Nedelišću u vrijeme Zrinskih tiskane prve hrvatske knjige, a nedelišćanska tiskara bila je među najstarijim tiskarama na ovim prostorima. Može se tek nagađati o namjeri onog tko je zasadio to stablo. Možda je htio hladovinu ispred svog doma ili novi ukras svog mjesta. A možda je to bio neki vojnik tadašnjih vojski koje su prolazile ovim krajevima i koji je poželio zasaditi stablo mira i prijateljstva. Tko god da je bio, dobro je učinio.
Izvor: Javna ustanova za zaštitu prirode MEĐIMURSKA PRIRODA
