Međimurje obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Prije 103 godine, 9. siječnja, na Velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu izglasana je i donesena odluka o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Hrvatski je sabor 2005. godine,  na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglasio spomendanom koji se diljem Međimurja obilježava nizom događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim Međimurcima.

„Nakon 57 godina mađarskog imperijalizma Međimurci su poručili da se žele zauvijek odcijepiti od mađarske države kojoj su pripadali protiv svoje volje. Velikoj narodnoj skupštini nazočilo je oko 10 000 Međimurki i Međimuraca, što je za ono doba impresivna brojka koja govori da je iz gotovo svakog kućanstva sudjelovala po jedna osoba. Prije 103 godine poslali su snažnu poruku da narod, bez obzira na politička i društvena uređenja, mora odlučivati o vlastitoj sudbini. Danas je Međimurje ponosan dio Hrvatske, sa svojim identitetom, vrijednostima i pogledom na budućnost, a 9. siječnja ostat će zauvijek zapamćen u našoj povijesti kao podsjetnik na zajedništvo, snagu, odlučnost i sposobnost Međimuraca.“, kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je predvodio županijsko izaslanstvo prilikom obilježavanja spomendana zajedno s predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivanom Pranjićem.

„Kada detaljnije proučimo međimursku povijest, vidljivo je da su Međimurci među najhrabrijim Hrvatima, a događaji u kojima su sudjelovali, od Sigetske bitke, Prvog i Drugog svjetskog rata, Domovinskog rata u kojem smo bili prva oslobođena regija potvrđuju tu činjenicu. Odlučnost, hrabrost i racionalnost doprinijeli su da se tako malen kraj uspio oduprijeti velesilama.“, poručio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić.

I ovogodišnje je obilježavanje započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu i Prelogu, a potom i u Čakovcu, a završit će svečanom akademijom u zgradi Scheier i svetom misom u Crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu. U prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih Međimuraca prilikom pokreta oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti, na što je podsjetio Željko Kacun, izaslanik načelnika Općine Nedelišće, koji je uz predsjednika Mjesnog odbora Macinca Ivana Krištofića, ravnateljicu Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec Boženu Dogša, županijskog vijećnika Josipa Puklavca i općinske vijećnike, položio vijenac i zapalio svijeću podno spomenika ispred rodne kuće dr. Novaka.

9. siječnja ostat će zapamćen po velikom jedinstvu koje je Međimurje pokazalo, a u buđenju hrvatske nacionalne svijesti važan akter bio je i dr. Vinko Žganec, čiji je svezak „Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja“ odigrao značajnu ulogu pri potpisivanju Mirovnog ugovora u Trianonu zahvaljujući kojem je potvrđena pripadnost Međimurja Hrvatskoj. Svom Vratišinčanu, dr. Žgancu, počast su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njegovu grobu odali načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, predsjednica Općinskog vijeća Općine Vratišinec Milena Granatir, ravnateljica Osnovne škole dr. Vinka Žganca Maja Lukman Šprajc i općinski vijećnici.

Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina položili vijenac na grob Juraja Lajtmana, svećenika, pisca i vođe međimurskih intelektualaca,jednog od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave.

Na čakovečkom groblju u Mihovljanu vijenci su položeni kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, a počast njemu i svima koji su sudjelovali u događajima 1919. odali su župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu na čelu s predsjednikom Ivanom Pranjićem, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, županijski i gradski vijećnici i građani. „Naši su međimurski preci mnogo puta kroz povijest morali dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu, a njihovo pravo da govore materinjim jezikom često je negirano te na silu sprječavano. Kao nikad prije, Međimurci su 9. siječnja 1919. godine odlučno i jasno rekli tko su i gdje vide svoju budućnost.“, u svom je obraćanju istaknuo predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver.

Obilježavanje je završeno polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-ploče ocu Kapistranu Geciju ispred Katoličkog doma u Čakovcu. Obilježavanju su nazočili i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i gvardijan Župe sv. Nikole biskupa fra Josip Grubišić koji je naglasio važnost prisjećanja žrtve svih onih koji su svojim djelovanjem pridonijeli očuvanju međimurskog identiteta.