U četvrtak, 18. listopada u Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 93. Sjednica Gospodarsko socijalnog vijeća.

Prva točka jednoglasno usvojenoga dnevnog reda bila je Informacija o stanju i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2017. godini – gospodarska kretanja i utjecaj gospodarske politike na životni standard koju je predstavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanović.

Prema podacima FINA-e, HGK – Županijske komore Čakovec, HOK- Hrvatske obrtničke komore MŽ-e, HZZ –Područne službe Čakovec, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te ostale poduzetničke potpore prikazano je cjelovito gospodarsko stanje u Međimurskoj županiji. Podaci o gospodarskim kretanjima MŽ-e komparirani su s podacima za Republiku Hrvatsku i ostale županije.

Broj poduzetnika u Međimurskoj županiji je 3 114 od kojih je 2759 mikro poduzetnika, 302 makro poduzetnika, 47 srednjih poduzetnika dok je velikih poduzetnika 6. Nastavno na financijske pokazatelje poduzetnika prema djelatnostima u Međimurskoj županiji ključne su 3 djelatnosti koje su imale najveći postotak zaposlenih u Županiji (78,62%), a to su prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina na veliko i malo.

 „Kada na GSV-u raspravljamo o stanju i kretanju gospodarstva – prema statističkim podacima trendovi su kontinuirano pozitivni. Broj zaposlenih povećan je za 4,4%, ukupni prihodi za 11,8%, dobit razdoblja za 9,2% ,gubitak razdoblja smanjen je za 6,9% te je ostvarena neto dobit 13,2% veća  od dobiti prethodno analiziranog razdoblja. Iako je izvoz veći za 14%, plaće su porasle svega 6,5%. Iz svega navedenog, smatram da je bilo prostora za povećanje plaća, iako je i činjenica da bi trebalo rasteretiti poduzetnike poglavito ih osloboditi brojnih (više od 500 raznih nameta).“ istaknuo je župan Matija Posavec.

Iako Međimurska županija bilježi kontinuiran rast prosječne plaće koja je od 2008. sve do 2018. godine viša u proteklih 10 godina za 6,5%, još uvijek je manja u odnosu na ostatak Republike Hrvatske, a u 2017. godini iznosila je 4.473,00 kuna.

Ivan Senčar,potpredsjednik GSV-a rekao je kako ga „Smeta stalna kritika prema poslodavcima jer plaće ne rastu. Poduzetnici ulažu, investiraju u svoje ljude, a najveće plaće daju srednji poduzetnici. Troškovi su najveći prema Državi koja treba smanjiti namete što bi riješilo situaciju u potpunosti i bili bismo konkurentniji, a plaće radnicima mogli bismo povećati. I sam bih bio najsretniji kad bih svojem djelatniku mogao dati veću plaću“.

Što se tiče obrtništva u Međimurskoj županiji, posluje  1.191 obrt  što potvrđuje zaustavljanje trenda pada obrtništva u Međimurju, a čime su uvelike pridonijele i poticajne mjere različitih Institucija. „Zasigurno, kada bi se porezna politika promijenila, kada bi se smanjili nameti poduzetnicima i obrtnicima, gospodarstvenici bi mogli širiti svoje poslovanje, prostorne kapacitete te bi veću dobit usmjerili prema svojim djelatnicima“, rekao je zamjenik župana i predsjednik GSV-a u Međimurskoj županiji Josip Grivec koji je ujedno predložio i zaključak da članovi GSV-a MŽ pošalju svoje prijedloge vezano uz najavljenu poreznu reformu koji će biti dostavljeni nadležnim institucijama.

Mladen Zemljić, potpredsjednik GSV-a Međimurske županije, podržao je zaključak te napomenuo je da treba poslati dopis i Vladi RH sa zaključcima GSV-a s  predloženim konkretnim mjerama.

Nastavno na kretanja na tržištu rada, velik izazov predstavlja smanjeni broj kvalificirane radne snage. „Izazov je nedostatak kandidata i smanjenje u strukturi nezaposlenih osoba što se prije svega očituje u nedostatku kvalificiranih kadrova na području deficitarnih gospodarskih djelatnosti kao što su metaloprerađivačka, građevinska, tekstilna i obućarska industrija. U strukturi nezaposlenih, 28% čine pripadnici romske nacionalne manjine, 29% je starijih od 50 godina i 37% dugotrajno nezaposlenih osoba koje nisu pronašle posao u proteklih godinu dana, ali važno je spomenuti da se neke od osoba nalaze u više kategorija. Susrećemo se i s nedostatkom motivacije kod kandidata prilikom uključivanja u obrazovne programe. U ovoj godini, međimurski poslodavci imali su potrebu za 4 348 osobe,  dok je broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje 2 220 osoba što je manje u odnosu na trenutnu potrebu poslodavaca na području Međimurske županije“, rekao je  Nikola Hren predstojnik Područnog ureda Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u Čakovcu, na što se nadovezao župan Posavec, istaknuvši kako u proteklih  25 godina Međimurske županije nikad nije bila tako niska stopa nezaposlenosti. „Ukupni broj zaposlenih je više od 40 000 i smatram da nema potrebe za uvozom radne snage. Smatram da trebamo pomoći međimurskim poduzetnicima, gospodarstvenicima i zajedničkom sinergijom olakšati potrebe poslodavaca“.

Predstojnik Područnog ureda Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u Čakovcu Nikola Hren naglasio je da Hrvatski Zavod za zapošljavanje u 2018. godini provodi dva programa, a to su Aktivacijski program za dugotrajno nezaposlene osobe kojim se pruža organizirana individualna potpora kako bi im se sustavno i planski pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada. Također, slijedećeg mjeseca započinje projekt „Istakni se, osvoji posao“ gdje će se kroz klubove za zapošljavanje pružati dodatna podrška u stjecanju novih ili usavršavanju postojećih vještina.

Informaciju o provedbi projekta „Povećanje efikasnosti i održivosti rada gospodarsko – socijalnih vijeća“ Bjelovarsko – bilogorske županije, Međimurske županije i Varaždinske županije te projekta „Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu“ predstavila je asistentica projekta Danica Holcinger, pritom istaknuvši važnost za poboljšanje rada Gospodarsko socijalnih vijeća navedenih županija.