U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Vinkovcima je održan razvojni forum Kontinentalne Hrvatske koji je okupio čelne ljude resornog Ministarstva, župane i predstavnike razvojnih agencija kontinentalnih hrvatskih županija. Glavna tema sastanka bila je izrada Nacionalne razvojne strategije „Hrvatska 2030 – Hrvatska kakvu želimo“. Kako je uvodno istaknula ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, svi dokumenti vezani uz izradu nacionalne razvojne strategije, koja će se usvojiti do kraja 2019.godine, neće se raditi bez aktivnog sudjelovanja čelnih ljudi hrvatskih županija koji su održali pojedinačna predavanja o tome gdje vide svoje županije u budućnosti. U ime Međimurske županije to su učinili župan Matija Posavec i zamjenica direktorice REDEA-e Ana Kralj.
Govoreći o rezultatima istraživanja europskog statističkog ureda državni tajnik ministarstva Velimir Žunac naglasio je kako je od ukupno 1342 regije u EU čak 16 hrvatskih županija među 10% najnerazvijenijih. Ne računajući grad Zagreb, samo 4 županije su iznad tog prosjeka i to Međimurska, Istarska, Primorsko goranska i Dubrovačko neretvanska županija. Govoreći pak o demografskoj slici Hrvatske potvrđeno je alarmantno stanje u kojem demografi predviđaju smanjenje broja stanovništva do 2041.godine a kao veliki problem predstavljaju ekonomske migracije osobito u slavonskim županijama. Uspoređujući podatke 2001. i 2011. godine prema gradovima županijskih središta najveću negativnu promjenu broja stanovnika imaju Vukovar (12,6%), Čakovec (11%), Sisak (8,6%), Slavonski Brod (8,5%) i Požega (6,9%).
Prezentirajući ulogu Međimurske županije u nacionalnoj razvojnoj strategiji župan Posavec istaknuo je da su ključni razvojni izazovi usklađenost potreba gospodarstva s obrazovnim sustavom, nedostatak poduzeća s proizvodima visoke dodane vrijednosti te nedovoljni interes dijela gospodarstva za ulaganje u ljudske potencijale što pretpostavlja povećanje prosjeka plaća. Razvojni izazovi su i broj pripadnika nacionalne manjine koji žive od socijalne pomoći te njihove izrazito niske radne kvalifikacije. Ključni razvojni potencijali Međimurja, pak, leže prvenstveno u ljudskim resursima koju očituje stručna radna snaga, izražena radna etika, poduzetnost i spremnost na usavršavanje, zatim prirodni resursi, kulturni resursi u bogatstvu materijalne i nematerijalne kulturne baštine te dobro razvijena infrastruktura, dostupnost institucija, mreža obrazovnih i zdravstvenih ustanova te snažni investicijski zamah u korištenju EU fondova i pripremljenosti projekata za njihovu implementaciju.
Gospodarstvo Međimurja bazirano je na prerađivačkoj industriji te se 40% bruto društvene vrijednosti stvara industrijskim djelatnostima zbog čega je Međimurje jedina hrvatska županija čiji je BDP veći 2014.godine nego 2008.godine. Međimursko gospodarstvo čini 4,5% ukupnog hrvatskog izvoza a svega 2,3% ukupnog hrvatskog uvoza a ima i najveći FDI u proizvodnji odjeće. Sve te gospodarske brojke ukazuju da se očekuje daljnji rast gospodarstva stoga, ističe župan, temeljna i strateška odrednica je vršiti pritisak na središnju državu da rasterećenjem davanja poduzetnika prema državi te promjenom porezne politike budu osigurani uvjeti za rast minimalne plaće. Upravo to će, u velikoj mjeri, riješiti probleme nedostatka radne snage i iseljavanja ljudi iz Hrvatske.
Zaključno, ključni razvoj Međimurja najviše je na „leđima“ Međimurske županije obzirom da upravo Županija osmišljava, priprema i provodi projekte za daljnji infrastrukturni razvoj poput razvojno edukacijskog centra za Metalsku jezgru, centra izvrsnosti za informatiku, Centra znanja, proširenje TIC-a, rekonstrukcija i opremanje Županijske bolnice Čakovec, modernizacija primarne zdravstvene zaštite kroz Dom zdravlja, energetsku obnovu osnovnih i srednjih škola, obnovu Učeničkog doma, rekonstrukciju palače Zrinskih u Čakovcu, prirodoslovni muzej u centru za posjetitelje regionalnog parka „Mura Drava“, projekte u turizmu te ulaganja u obnovu prometne infrastrukture kroz obnovu postojećih i gradnju novih cesta. Ukupna vrijednost navedenih projekata zajedno sa projektima ulaganja u komunalnu infrastrukturu, projektima aglomeracije Čakovca, Murskog Središća i Donje Dubrave koju provode Međimurske i Hrvatske vode, je više od 1,3 milijarde kuna od čega preko milijardu iz europskih i nacionalnih fondova.
Stoga je zaključak prezentacije kako je vizija Međimurske županije do 2030. godine da kroz konkurentno gospodarstvo temeljeno na višoj dodanoj vrijednosti, valoriziranu prirodnu i kulturnu baštinu te visoku razinu javnih usluga za građane dobijemo „Međimurje-kreativno i u pokretu….županiju zadovoljnih ljudi“.