Problematika financiranja bolničkog sustava i javnih cesta bile su glavne teme kolegija župana održanog u Hrvatskoj zajednici županija. Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti donosi promjene zdravstvenog sustava i odredbe koje neće dovesti do cjelovite reforme zdravstva, zbog čega se Hrvatska zajednica županija očitovala po pitanju uvođenja „modela ordinacija“ umjesto koncesija, troškova specijalizacija, primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva te općih i specijalnih bolnica. Postupak sanacije općih bolnica dovršen 2016. godine nije polučio očekivane rezultate i povećao je dug bolnica za koji odgovaraju županije unatoč tome što ne sudjeluju u raspodjeli sredstava. „Upravo zbog poznavanja situacije među građanima na terenu, županijama su potrebe i prava građana jako bliska i razumljiva. U situaciji u kojoj županije odgovaraju za gubitke bolnica, dok s druge strane nemaju mogućnost utjecati na bolničke troškove, potrebno je zalagati se za promjene koje će dovesti do jednake dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga za sve građane, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk. O važnosti isticanja problema s kojima se susreću opće bolnice govorio je i Mato Devčić, ravnatelj Opće bolnice Koprivnica, koji je naglasio mogućnost traženja prilika u drugim izvorima financiranja, a prije svega onima iz Europske unije. „Vezano uz problematiku financiranja bolničkog sustava, županije ne mogu utjecati na bolničke troškove, a odgovorne su za gubitak, to treba promijeniti na pravedan način te omogućiti jednake uvjete za sve“, istaknuo je zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.
Cestovna infrastruktura tema kolegija
Župani su razgovarali i o do sada izgrađenoj cestovnoj infrastrukturi koja će pravi smisao dobiti tek kada se krene s obnovom mreže županijskih i lokalnih cesta, osobito nakon izgradnje autoceste i obnove državnih cesta. „Održavanju i obnovi županijskih i lokalnih cesta pristupamo na jednak način s obzirom na to da mreža od 18.630 kilometara županijskih i lokalnih cesta čini gotovo 70% mreže svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj. Smatramo kako bi se održiv sustav financiranja mreže cesta osigurao decentralizacijom sredstava prikupljenih osiguravanjem prihoda od 10 lipa od litre prodanog goriva, a taj bi se iznos raspoređivao onim Županijskim upravama za ceste čiji su prihodi ispod prosjeka“, rekao je predsjednik Pauk. O problemima unapređenja modela financiranja javnih cesta pod upravljanjem Županijskih uprava za ceste izvijestio je Dragutin Guzalić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Križevci. „Trenutni sustav financiranja održavanja županijskih i lokalnih cesta je neodrživ. Da bi sustav bio održiv nužno je da od litre prodanog goriva decentraliziramo dio u proračune ŽUC-eva te pravedno rasporedimo“, rekao je Grivec.
Zaključeno je da je Pravilnik o godišnjoj naknadi za ceste potrebno prilagoditi propisima Europske unije, odnosno masi i snazi vozila, umjesto zapremnine u cm3. Europska kohezijska politika trebala bi postati prioritetna tema hrvatske politike s obzirom na to da po prvi puta od ulaska u Europsku uniju imamo priliku utjecati na njezino kreiranje, osobito uzimajući u obzir novu financijsku perspektivu koja čeka Europu nakon 2020. godine. Predsjednik Pauk predložio je pokretanje inicijative koja bi županijama omogućila sudjelovanje u pripremi i provedbi procesa izrade operativnih programa 2020.-2027. godine s ciljem zaštite interesa i potreba županija u definiranju prioriteta ulaganja za razdoblje nakon 2020. godine.
[ngg_images source="galleries" container_ids="1292" display_type="photocrati-nextgen_basic_thumbnails" override_thumbnail_settings="1" thumbnail_width="120" thumbnail_height="90" thumbnail_crop="1" images_per_page="100" number_of_columns="0" ajax_pagination="0" show_all_in_lightbox="0" use_imagebrowser_effect="0" show_slideshow_link="0" slideshow_link_text="[Prikaz slika]" order_by="imagedate" order_direction="DESC" returns="included" maximum_entity_count="500"]
