Republikom Hrvatskom danas odzvanjaju pozivi na zajedništvo, no Međimurci su isto pokazivali desetljećima pa i stoljećima unazad, a čine to i danas te na tome grade sredinu koja je respektabilna u svakom pogledu. Stoga nije slučajno što se na samom sjeveru zemlje slave čak dva spomendana, 9. siječnja, Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i 30. travnja, Spomendan na Zrinske i Frankopane. Nizom događanja i svečanosti, obilježen je jedan od najvažnijih datuma međimurske povijesti. „No nadošao je čas oslobodjenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika…“, samo je dio proglasa Rezolucije donesene 09. siječnja 1919. godine, čime se Međimurje odcijepilo od mađarske države i pripojilo matici zemlji. Dan je to kada je na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu, zajedništvom oko 10.000 Međimuraca, izglasana i donesena ta odluka. Tim je povodom Hrvatski sabor 2005. godine ovaj datum proglasio Spomendanom.
Posavec: „Tema Spomendana mora se uvesti u svaku školu i dom“
 „Tog dana, narod je bio taj koji je bio glavno uporište, motivacija i nit vodilja da se pokrene jedan proces. Zajedništvo je 1919. bilo iskazano brojkom od 10.000 okupljenih, što znači da se tada čuo glas gotovo svake međimurske hiže i to je jedan od najboljih primjera demokratskog odlučivanja naroda koji ima jasnu viziju vlastite budućnosti i kojeg vodi snažan osjećaj pripadnosti. Da nije bilo tog zajedništva, te snage i neizmjerne volje svih njenih građana, teško bi se međunarodna zajednica uvjerila u hrvatski identitet Međimurja koji nas je potvrđen tradicijom, običajima i jezikom, konačno i neraskidivo povezao s domovinom nakon stoljeća nastajanja da postanemo njen sastavni dio“, u svom je govoru rekao župan Međimurske županije Matija Posavec i uz inicijativu da se tema Spomendana uvede u svaku školu i dom, te mu se time da veći značaj, najavio skoru 100.-tu obljetnicu ususret koje će se podići spomenik dr. Ivanu Novaku na Franjevačkom trgu. „Svoju utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest Međimurec je crpio iz svoje vjere iz svoje vjere i nalazio je kod svojih svećenika. Sačuvavši crkvenu upravu nad Međimurjem, zagrebački su biskupi s međimurskim svećenicima sačuvali i Međimurje Hrvatskoj. Zato je povijest Međimurja i najvećim dijelom povijest Katoličke Crkve u Međimurju, povijest katoličkih župa i povijest vjere koja je srasla s dušama pobožnih Međimuraca“, rekao je mons. prof. dr. Juraj Kolarić svećenik Zagrebačke nadbiskupije, poznati teolog, povjesničar i ekumenist. Naglasak na to kako je prije 98 godina više od 10 tisuća Međimurki i Međimuraca reklo ne i nije dopustilo da se dira u našu tradiciju, običaje i identitet, dao je predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak.
„Njihov glas tog dana snažno je odjeknuo ne samo u središte Čakovca, nego se na njega nisu mogli oglušiti ni svi domaći i strani moćnici koji su odlučivali o sudbini svog kraja. Taj glasi danas živi u nama, tražeći da svi mi, kao i oni koji će doći, budemo dostojni nasljednici ideje koja je tako jasno i snažno izražena prije gotovo stotinu godina“, u svom je govoru rekao Novak. U ime saborskih zastupnika, obratio se Branimir Bunjac, naglasivši pritom kako je nedvojbeno da je stanovništvo Međimurja oduvijek predstavljalo sastavni dio hrvatskog nacionalnog korpusa, štoviše upravo u Međimurju etnički sastav kao rijetko gdje preteže u korist Hrvata. „O tome nam mogu posvjedočiti pjesme na hrvatskom jeziku koje je prikupio akademik Vinko Žganec, rodom iz Vratišinca, koji ih je sam skupio preko 10 tisuća. Da je skupio 10 tisuća riječi bilo bi puno, a kamoli 10 tisuća pjesama. I kako se čini, to je više narodnih pjesama nego ih imaju sve ostale hrvatske županije zajedno. Međimurje je u Hrvatskoj i tu će zauvijek ostati, na ponos cijeloga hrvatskog naroda. Ne zaboravimo Međimurje, itekako ima što dati“, u svom je govoru istaknuo Bunjac.
Međimurje je oduvijek bio hrvatski kraj
Već stalni gost akademije je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je naglasio kako je Međimurje od tog dana postalo dio korpusa hrvatskog naroda i duša ove države, te da je to posebno važno naglasiti danas i u ovom mjesecu, prvom kada obilježavamo 25-tu obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. „Te dvije obljetnice su na neki način povezane i upravo ovih dana ispunjavaju posebnom radošću i posebnim razmišljanjem o narodu, o nama, o našoj povijesti. U Međimurju se može vidjeti odnos prema crkvi, vjeri i svakom čovjeku, vide se temeljne vrijednosti koje smo mi primili, koje imamo i koje moramo prenijeti budućim naraštajima“, rekao je biskup. Međimurski narodni običaji i međimurske narodne pjesme utjecale su u potpunosti u to da je Međimurje bio oduvijek hrvatski kraj, iako su ga godinama željeli mađarizirati.
„Utjecaj Zagrebačke biskupije i narodnih običaja, kao i istaknutih ličnosti poput dr. Vinka Žganca i dr. Ivana Novaka, zapravo su bile okidač da se kasnije 40.-ih godina i na politički način odlučilo da je Međimurje u potpunosti hrvatski kraj. Kraj gdje ljudi žele i mise slušati na hrvatskom jeziku i u školama učiti hrvatski jezik, pa utjecaj mađarizacije ovdje nikad nije uspio“, objasnio je međimurskih župan.Podršku 98. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali još i saborska zastupnica Bernarda Topolko, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, uz zamjenike župana Zorana Vidovića i Sandru Herman, potpredsjednike Skupštine Josipa Grivca i Petru Kovačić, gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka te mnogih uzvanika iz javnog, vjerskog, političkog i kulturnog života.
Uz sv. misu položeni vijenci u Macincu, Vratišincu, Mihovljanu i Prelogu
I ovogodišnje je obilježavanje u Međimurskoj županiji započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, prvo na čakovečkom groblju u Mihovljanu, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, gdje su uz uzvanike vijenac položili i zamjenici gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved i Romano Bogdan. Pritom je Medved naglasio kako je prije 98 godina, upravo dr. Ivan Novak bio jedan od inicijatora odcjepljenja Međimurja od mađarske države. „Grad Čakovec se svake godine uključuje u svečanosti obilježavanja, te smo bili jedan od najistaknutijih pokretača odcjepljenja Međimurja, odnosno jedan od inicijatora narodnog pokreta da Međimurje bude samostalno“, objasnio je. Ujedno je u Macincu podno rodne kuće dr. Ivana Novaka, kako su ga nazvali, najvrjednijeg Međimurca u vidu oslobođenja našeg „falačeca zemlje“, položen vijenac i zapaljene svijeće, uz predstavnike Općine Nedelišće na čelu s načelnikom Darkom Danijom i zamjenikom Željkom Kacunom.
Uz spomen-ploču koju je 70-tih godina prošlog stoljeća postavila Matica hrvatska – Ogranak Čakovec, obratio se načelnik i istaknuo ponos na ovog hrvatskog književnika, političara i pravnika koji je doprinio osamostaljenju Međimurja. Počast je odana i akademiku, etnomuzikologu dr. Vinku Žgancu, paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Zdravko Mlinarić, načelnik Općine Vratišinec pritom je naglasio kako je dr. Vinko Žganec kroz svoj život na mnoge načine pokazivao ljubav prema rodnome kraju, ali i kako je izdao prvi svezak Pučke popijevke iz Međimurja koji je odigrao značajnu ulogu pri odluci mirovne konferencije da Međimurje ostane sastavni dio Hrvatske. Spomendan je obilježen i u Prelogu, odavanjem počasti svećeniku te piscu Jurju Lajtmanu, čije ime simbolizira narodnog borca za hrvatski narod. Kako je rekao gradonačelnik Ljubomir Kolarek, Lajtman je svojim načinom života i borbom istaknuo kao veliki domoljub i protivnik mađarizacije te ga se s ponosom prisjećamo.
Spomenimo i kako je svetu misu u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu služio gvardijan Železnjak koji je istaknuo potrebu jačanja nacionalne svijesti i u propovijedi naglasio kako svaki čovjek, svaka kuća, svaka zajednica ima svoj temelj te ako jedno društvo ili objekt izgradimo na čvrstim temeljima tada je cijeli sustav čvršći, kvalitetniji i bolji. Sve svečanosti u obilježavanju Spomendana svojim sudjelovanjem uveličali su pripadnici Zrinske garde Čakovec, a svojim nastupima svečanu akademiju upotpunili Vanja Ovčar čitanjem proglasa, kao i Mješoviti pjevački zbor „Dr. Vinko Žganec“ iz Vratišinca  te učenici Osnovne umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec, NiKa Kovačić na klaviru i trio klarinet - Lana Hatlek, Hana Strnišćak i Petar Belošević, svojim glazbenim repertoarom.