Nakon što je službeno otvorila svoj Ured u Međimurskoj županiji, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s vodstvom Međimurske županije i Grada Čakovca, na kojima se upoznala sa svim aktualnim pitanjima od neizmjerne važnosti za cijeli ovaj kraj. Na sastancima su sudjelovali župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Sandrom Herman i Zoranom Vidovićem, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, te svi pročelnici upravnih odjela Međimurske županije, dok su kao predstavnici Grada s Predsjednicom razgovarali zamjenik gradonačelnika Mario Medved, predsjednik Gradskog vijeća Jurica Horvat i pročelnik Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove David Vugrinec.
Povećanje plaća apsolutni je prioritet ovog kraja
„Međimurska županija pokazuje zašto se zalažem za očuvanje sadašnjeg ustroja županija, bez obzira na reformu lokalne i regionalne samouprave o kojoj se toliko govori. Svojim izvanrednim rezultatima i održivim sustavom po mnogočemu može biti primjer cijeloj Hrvatskoj, od gospodarstva do obrazovanja, preko socijalne skrbi, brige o učenicima i studentima, pa i u odnosima s nacionalnim manjinama“, rekla je tom prilikom Predsjednica pohvalivši nastojanja i napore lokalnih vlasti kako bi se potaknuo veći rast i razvoj. „Jedan od glavnih problema ove županije jest prosjek plaća koji je ispod državnog prosjeka, što znači da je okretanje onim industrijama i djelatnostima koje nose poslove više dodane vrijednosti i veće plaće apsolutni prioritet ovog kraja, ali i razvoja cijele Hrvatske“, istaknula je Grabar-Kitarović te posebno pohvalila način na koji je iskorišten prostor bivše vojarne koji je predan u vlasništvo lokalnoj samoupravi te pretvoren u svojevrstan centar izvrsnosti koji otvara brojne mogućnosti poduzetnicima i start-up tvrtkama. Župan Posavec izrazio je zadovoljstvo odrađenim sastankom na kojem su dotaknute mnoge teme te predsjednici predstavljeni svi rezultati, ali i potrebe Županije. „Svi poslovi koji su s državne razine spušteni na razinu županija kod nas su bolji od državnog prosjeka, poput  pitanja legalizacije, zbrinjavanja otpada, izdavanja građevinskih dozvola, ali i drugih primjera koji čine ovu lokalnu samoupravu efikasnijom. Spomenuli smo i brojne projekte koje smo pripremili kako bi ih kandidirali za nacionalne ili europske fondove, a radi se o revitalizaciji Starog grada Zrinskih vrijednoj 45 milijuna kuna, izgradnji Doma zdravlja vrijednosti preko 30 milijuna kuna, obnovi zgrada u krugu bolnice i nabavci opreme preko 50 milijuna kuna, energetskoj obnovi škola, te izgradnji školskih dvorana. Tu je i Metalska jezgra kao sinergija obrazovanja i gospodarstva s preko 40 milijuna kuna, kao i svi projekti koje smo pripremili s našim općinama i gradovima ukupne vrijednosti preko 2 milijarde kuna koji sutra mogu u realizaciju. Stoga apeliram na ministarstva za bržim raspisivanjem natječaja“, naglasio župan i posebno se osvrnuo na pitanje plaća. „Treba voditi računa o tome da se poštuju one specifičnosti i vrednuju oni potencijali i rezultati koje pojedini kraj ostvaruje, te se na taj način potakne izvrsnost svih dijelova Hrvatske. Naše gospodarstvo zadnjih 5 godina bilježi pozitivne brojke, od rasta izvoza za 15 posto, rasta prihoda za 4 posto, sve do rasta zaposlenosti i prepolovljenog broja nezaposlenih. No, kad imate jedan dio zemlje koji ima 19 posto manji prosjek plaće od državnog, onda imamo određenih problema. Dobra je intencija Vlade da se za 156 kuna neto povećala minimalna plaća, ali smatramo da prostora ima još, kroz smanjenje parafiskalnih nameta u gospodarstvu, što bi se usmjerilo ka većoj plaći radnicima. Dobro plaćen radnik je motiviran, ostaje ovdje, više troši, te se državi sve to vraća kroz PDV“, pojasnio je župan i dodao kako je glavni cilj Županije da upravo stvaranjem konkurentne radne snage i pozitivnog gospodarskog okruženja otvori prostor za veće plaće. Zamjenik gradonačelnik Medved istaknuo je kako je sastanak s predsjednicom bio iznimno produktivan, te su je izvijestili o svim aktivnostima koje Grad provodi na dobrobit svojih građana. „Razgovarali smo o projektima koje u 2 i pol godine provodi aktualna vlast s posebnim naglaskom na Aglomeraciju Čakovec, koja je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada, ukupne vrijednosti oko 273 milijuna kuna, a koji će s krajem ove godine biti završen“, izjavio je Medved te dodao kako su od predsjednice zatražili podršku u 2 projekta koji nailaze na barijere. „Radi se o izgradnji Centra za odgoj i obrazovanje za djecu s poteškoćama u razvoju. Dosadašnji Centar je prekapacitiran, a projektna dokumentacija je spremna te je do sada uloženo preko 18 milijuna kuna. Drugi projekt vezan je uz naš dotrajali nadvožnjak u koji smo uložili preko 200 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije te ga prijavili prema Ministarstvu unutarnjih poslova na Nacionalni program sigurnosti na prometnicama“, objasnio je Medved, apelirajući na predsjednicu da pomogne u okviru svojih ovlasti.
Susret s predstavnicima braniteljskih udruga i romske zajednice Međimurja
Po završetku susreta s delegacijama Županije i Grada, Predsjednica je održala sastanke s predstavnicima romske zajednice te stradalničkih i braniteljskih Udruga iz Domovinskog rata Međimurske županije. Zamjenik župana Vidović upoznao je Predsjednicu s problematikom vezanom uz položaj i stanje branitelja u Međimurju, dok se tijekom razgovora raspravljalo o pitanjima vezanim uz pronalazak nestalih branitelja, mogućnostima predlaganja zaslužnih branitelja za ratna odličja od strane Udruga i pomoći u rješavanju egzistencije onih socijalno ugroženih. Vidović je tom prilikom istaknuo veliki doprinos koji su tijekom Domovinskog rata međimurski branitelji pružili na bojištima diljem Lijepe naše, te je Predsjednici predstavio Dan međimurskih branitelja, kao memorijalno događanje koje se od ove godine održava na dan 17. rujna, kada je 1991. godine oslobođena čakovečka vojarna. Na susretu s članovima udruga i predstavnicima naselja romske zajednice u Međimurju Predsjednica je razgovarala o pitanjima zapošljavanja i sveopćeg integriranja koje je za njih još uvijek prilično teško, a raspravljalo se i o inicijativi pokretanja Dana bajaško-rumunjskog jezika, kao materinog jezika ovdašnjih pripadnika romske populacije.