„Dobrodošli u kraj veselih ljudi, ljudi poštene ćudi“, tim su domaćini u Kaniži, preko svog „Hrvatskog glasnika“ pozdravili mnogobrojne goste koji su se pridružili obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj. Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj nakon šest godina ponovo su obilježavanje doveli u Pomurje, u Kanižu, nakon što je prošlo već 16 godina od kada je proslavljen prvi hrvatski dan, u Sambotelu. Od 2000. godine mnogo se promijenilo u odnosu Hrvata i Mađara, u prijateljstvu dvaju naroda, suradnji, ali i suživotu u pograničnom području. Samo ove godine zajednički smo obilježili 450. obljetnicu Sigetske bitke, Međimurska županija potpisala je Sporazum o suradnji sa Županijom Baranya, nastavili su se i pokrenuli projekti financirani iz fondova Europske unije, otvoren je Hrvatski vrtić u okviru Obrazovnog centra Miroslav Krleža, uz niz drugih aktivnosti koje su krajevima uz dvije granice omogućile veliku priliku za pozicioniranje u europskim okvirima.
Upravo je i svečanost u Kulturnom centru Hevesi Sandor tome doprinijela, kako su se u kulturnom programu predstavila hrvatska kulturna društva, djeca dječjih vrtića, te osnovnih i srednjih škola, zborovi i tamburaški sastavi Pomurske regije, uz hrvatske napjeve, scenske igre i plesove. Sve objedinjeno pod nazivom „Vu tem koli se Pomurje pleše“. Bogatom i raznovrsnom programu kojem je prisustvovali više od 500 štovatelja međimurskih i pomurskih običaja, prethodili su sveta misa u crkvi Srca Isusova koju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, te otvorenje izložbe „Obitelj Zrinski i Hrvati kre Mure” koju je pripremila Anica Kovač, ravnateljica Osnovne škole „Nikola Zrinski“.
I Međimurci rade na očuvanju hrvatskog identiteta u zemlji i izvan nje
Međimurska županija ove je godine organizirala brojne aktivnosti sa županijama na konzularnom području kako bi unaprijedila postojeće veze i odnose između županija, gradova i općina. Stoga je uz veleposlanika RH u Budimpešti Gordana Grlića Radmana, generalnu konzulicu RH u Republici Mađarskoj Vesnu Haluga, te Petera Čerešnjeg, zastupnika u Mađarskom parlamentu, Dan Hrvata svojim dolaskom pozdravio i župan Međimurske županije Matija Posavec. Kao gost gradonačelnika Nagykanisze Sandora Denesa, grada prijatelja s Gradom Čakovcem, dotakli su se tema suradnje na području kulture, gospodarstva i turizma, s naglaskom na razvoj dvaju gradova kako bi po uzoru na već postojeće prijateljstvo Međimurja s mađarskim županijama Zala,  Somogy i Baranya, u svakom vidu brinuli o nacionalnim manjinama u svojoj državi, ali jednako tako i za svoje građane koji su manjina u drugim državama.
„Hrvati danas nisu u nekim dijelovima Mađarske smatrani iseljenicima, već su dio naroda. Brojna društva, udruge i pojedinci utkali su jedan dobar temelj za svjetliju budućnost očuvanja hrvatskog identiteta u stranim zemljama, a time i međimurske tradicije u pograničnom prostoru“, rekao je Posavec gradonačelniku Denesu, te pohvalio glavno uporište s hrvatske strane, koje vidi u radu našeg konzulata i konzulice Haluga koja se samo u ovih godinu dana dokazala vrlo konkretnom organizacijom vrijednih manifestacija i time pokazala kako zapravo diplomacija jedne države mora funkcionirati. „Osim što se danas u prepunom gledalištu prisjećamo našeg Dana, ujedno se sjećamo i na slobodu, 25 godina samostalnosti i moderne, suverene Republike Hrvatske. Ovo su dani koji nas uče da moramo biti jaki i borbeni, kao što su bili oni koji su stvorili našu državu“, rekao je pritom veleposlanik, ujedno izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i naglasio kako se mnogo radi na isticanju bogatstva hrvatskog i mađarskog naroda na obje strane. Kako je dodao predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac svečanostima slave utemeljenje prve krovne organizacije Hrvata u Mađarskoj, te objasnio kako danas nakon bogatih i uspješnih godina iza njih, imaju pravo na opstanak, ali i svoju kulturu u zalog naraštajima koji iza njih dolaze. O uspjehu posebice hrvatskog školskog sustava kao upravo zalog te budućnosti, govorio je predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan te dodao kako je prije dvije godine utemeljen Hrvatski školski centar, kako je ostvarena prva faza i pokrenut vrtić.
„U Pečuhu i Santovu kao perjanicama hrvatskog školstva u Mađarskoj iznimno se dobro radi, dok u drugim krajevima skoro očekujemo i institucionalno prepoznavanje važnosti očuvanja hrvatskog jezika. U godini koja je iza nas, osim ovog dana, proslavili smo i 70 godina hrvatskog školstva u Mađarskoj, 25 godina djelovanja Hrvatskog glasnika, najvažnijeg medija koji obavještava o djelovanju naših Hrvata iz Mađarske, te ujedno izdali Hrvatsko – mađarski rječnik“, naglasio je Gugan te uz predsjednika Saveza Hrvata u Mađarskoj podijelio posebna odličja Blažu Horvathu, Mariji Bošnjak, Kulturno – umjetničkom društvu Gara, Matiji Mandić Goher, Pjevačkom zboru Ružmarin, Orkestru Vizin, Kulturno – umjetničkom društvu Podravina te Hrvatskom glasniku.