„Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski", jedna je od najslavnijih rečenica koju je u svom pismu zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ručiću 1659. godine napisao Nikola VII. Zrinski Čakovečki. Na taj je način ovaj veliki ban, vojskovođa i pisac nedvosmisleno istaknuo svoju narodnu pripadnost, iako ga u Mađarskoj smatraju najvećim pjesnikom mađarske barokne književnosti, zahvaljujući prvom epu na mađarskom jeziku „Propast Sigeta“. Njegova tragična pogibija u Kuršanečkom lugu 18. studenog 1664. godine obišla je svijet, a kao i svih proteklih godina na ovaj datum, prigodnom svečanošću u Gornjem Kuršancu brojni uzvanici odali su mu počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno obeliska u tamošnjem Parku Zrinskih.
Među prisutnima su bili župan Međimurske županije Matija Posavec uz zamjenicu Sandru Herman, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak i potpredsjednica Petra Kovačić, načelnik Općine Nedelišće Darko Dania sa zamjenikom Željkom Kacunom, predsjednik Zrinske garde Čakovec Alojzije Sobočanec, potpredsjednik Matice hrvatske – Ogranak Čakovec Đuro Ružić, pročelnik Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol Čakovec Marijan Ramuščak, gvardijan Franjevačkog samostana fra Željko Železnjak, župni vikar fra Stanko Belobrajdić, župnik Župe sv. Nikole biskupa Novo Selo na Dravi vlč. Josip Janković, načelnik Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić, predsjednik Mađarskog nacionalnog saveza županije Zala Ištvan Pal, Zrinyi kadeti Murakeresztur i predstavnici Odreda mađarskih izviđača Zrinyi Miklos iz Zagreba, te brojni predstavnici javnog, političkog i kulturnog života.
Ova godina je prekretnica u podizanju svijesti o značaju Zrinskih u našoj povijesti
„Nikad ne smijemo dopustiti da se zaborave oni događaji i ljudi koji su ostavili traga ne samo u međimurskoj, već i hrvatskoj povijesti. Svake godine se okupljamo na ovom mjestu kako bismo na jedan osobit način odali počast Nikoli VII. Zrinskom Čakovečkom, ali i cijeloj ostavštini te slavne obitelji koja je ostavila dubok trag u stvaranju našeg nacionalnog identiteta. To zaslužuje cijela Hrvatska, jer kako su Zrinski promišljali Hrvatsku u 16. stoljeću, tako su je i naši branitelji željeli i stvarali i 1991. godine“, istaknuo je župan Posavec u svom govoru te izrazio veliki ponos svime što je učinjeno ove godine u kontekstu obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke. „Vjerujem kako nakon ove godine spomen na Zrinske više neće biti isti, već da će svi skupovi, svečanosti i ostale aktivnosti koje su provedene na području cijele Hrvatske, ali i šire, označiti prekretnicu u podizanju naše svijesti o Zrinskima, te da ćemo ih u budućnosti znati cijeniti mnogo više“, zaključio je Posavec te naglasio da je o toj temi važno educirati mlade u svim školama.
Tom je prilikom najavio i kako će se sredinom prosinca u Čakovcu održati završna svečanost kojom će se zaokružiti Godina Nikole Šubića Zrinskog, čemu su poseban doprinos dale brojne udruge i pojedinci, na čelu sa Zrinskom gardom, Maticom hrvatskom – Ogranak Čakovec, Družbom Braće Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol Čakovec i Bratovštinom Petra Zrinskog – časni stol Čakovec.
Žrtva Zrinskih je nadahnuće brojnim generacijama u borbi za nacionalne interese
Pročelnik Ramuščak u svom je govoru podsjetio kako Nikola VII. Zrinski Čakovečki nije bio samo ban i vojskovođa, već i veliki pjesnik, koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstven spomenik u hrvatskom i mađarskom narodu i zadužio sve buduće naraštaje. „Ovaj spomenik podignut je kako bi nas svojim postojanjem i znakovitim tekstom podsjećao ne samo na pogibiju Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, već i na povijesni usud cjelokupne obitelji Zrinski. Radi se o kontinuitetu jedne politike, načinu življenja i razmišljanja, etičkim standardima, kakvima se možemo ne samo ponositi već i u njih ugledati“, rekao je Ramuščak, istaknuvši kako je žrtva Zrinskih poslužila kao nadahnuća brojnim hrvatskim naraštajima u borbi za nacionalne interese.
Načelnik Dania osvrnuo se na činjenicu da je u iste dane kad obilježavamo dan pogibije Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, sudbina odredila da se unatrag 25 godina prisjećamo i žrtve Vukovara, Škabrnje, te da ne zaboravimo na naše branitelje iz Domovinskog rata. „Obitelj Zrinski bila je primjer definiranja hrvatske nacionalne svijesti kakvu danas poznajemo, a koja nažalost ima i svoje žrtve. Nikola VII. Zrinski Čakovečki zadužio nas je za isti cilj kao i hrvatski branitelji 90-ih godina, stoga je naša obaveza da o tome educiramo naše mlade i budemo ponosni na naše prethodnike“, naglasio je Dania.
Polaganje vijenaca i paljenje svijeća ususret 25. obljetnice pada Vukovara
Nakon što su položeni vijenci i zapaljene svijeće, prigodnu molitvu za sve poginule hrvatske branitelje predvodio je župnik Janković. Cjelokupni program, svojim je osebujnim glasom upotpunio poznati međimurski bariton Henrik Šimunković, dok je prigodni Epitaf sa Sveučilišta u Würzbergu Nikoli VII. Zrinskom Čakovečkom pročitao učenik 3. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Miho Hren. Po završetku svečanosti, obilježavanje je nastavljeno polaganjem vijenca kod spomenika Nikoli Zrinskom na čakovečkom Trgu Republike, nakon čega je uslijedila sveta misa za sve hrvatske branitelje u Župi sv. Nikole biskupa, koju je predvodio fra Anđelko Rakhel. Sve je završeno polaganjem vijenaca kod Spomen zida poginulim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata ususret velikoj 25. obljetnici pada Vukovara.