Međimurska županija, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, 2011. godine pokrenula je projekt klonske selekcije kultivara moslavac, u našem kraju poznatijeg kao pušipel. Tako je u proteklih pet godina odrađena prva faza ovog projekta, vrijednosti 375 tisuća kuna, u kojoj je diljem međimurskih vinograda zasađeno 1314 klonova iz 32 različita trsa šipona ili moslavca koji su pak iznjedrili plemke autohtone i zaštićene sorte trsova pušipela. Povijesna berba grožđa autohtone sorte pušipel, iz koje će kasnije nastati kvalitetno vino pušipel classic i prestige ili pjenušac, obavljena je u listopadu 2014. godine na imanju obitelji Horvat u Svetom Urbanu iz čijeg je matičnog nasada mogla započeti proizvodnja certificiranog sadnog materijala. „U projekt klonske selekcije kultivara pušipel u Međimurju krenuli smo kako bi preko projekta EU zaštitili tu robnu marku s ciljem podizanja njegove kvalitete“, objasnio je župan Međimurske županije Matija Posavec prilikom potpisivanja ugovora o realizaciji II. faze ovog projekta, ukupne vrijednosti 308 tisuća kuna, koje se održalo u prostorijama Međimurske županije. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zoran Grgić, voditelj projekta Klonske selekcije pušipela Darko Preiner, predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Edi Maletić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije Darko Radanović i predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurske županije "Hortus Croatiae" David Štampar. „Potpisivanjem ovog ugovora idemo korak dalje u podizanju standarda našeg vinarstva, a time i dajemo poruku podrške svim našim vinarima koji iz godine u godinu rade sve kvalitetniji posao unatoč izazovima koji su pred njih stavljeni“, naglasio je župan Posavec i dodao kako je ovo poticaj našoj ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. „Razvojem vinarstva ujedno razvijamo i naš turizam, što u konačnici ima pozitivne učinke na gospodarstvo, a naši vinari nam to vraćaju kroz ulaganja u kvalitetu vina, kapacitete svojih kušaonica kao i smještajne kapacitete. Rezultat takvog rada je pozicioniranje Međimurja na karti vinarskih regija koja je danas itekako atraktivna“, zaključio je Posavec.
Potpisivanje ugovora vrijednog 308 tisuća kuna rezultat je dobre suradnje Međimurske županije i Agronomskog fakulteta
Međimurje spada u red županija koje najviše koriste mogućnosti za razvoj svoje poljoprivrede, istaknuo je dekan Grgić i naglasio kako dobra suradnja Međimurske županije i Agronomskog fakulteta traje već godinama. „Posao kao što je klonska selekcije je dugotrajan, ali sigurno isplativ jer je upravo vinski posao u zadnjih 30 godina postao najrazvijeniji u segmentu hrvatske poljoprivrede“, rekao je Grgić te se nadovezao na velik broj studenata svog fakulteta koji dolaze upravo iz Međimurja. „Neki od njih su i naši doktoranti, a cilj nam je da njihovo studiranje i edukaciju prilagodimo potrebama Međimurske županije, kako bi namjenski mogli dobivati agronome koji će pomoći vašem daljnjem razvoju“, zaključio je Grgić. Dosadašnji cilj ovog projekta bio je poboljšati genetsku osnovu sorte kako bi se pomoglo proizvođačima grožđa i vina da s boljim karakteristikama materijala kojeg imaju postignu bolje rezultate u proizvodnji vina, objasnio je voditelj projekta Preiner, istaknuvši da su proizvođači i sami uvidjeli da imaju velikih problema u nasadima. „Klonska selekcija daje rješenje na  sve te probleme, stoga smo u prvoj fazi projekta izdvojili najbolje matične trsove u proizvodnim nasadima s kojima krećemo i s njima podigli pokusni nasad s kojim sada ulazimo u drugu fazu“, objasnio je Prenier.
Projekt klonske selekcije zalog je bolje budućnosti međimurskog vinogradarstva
Pokretanjem ovog projekta prije 5 godina razmišljalo se o budućnosti vinogradarstva, napomenuo je predsjednik „Hortus Croatiae“ Štampar ističući kako je cilj po završetku ovog projekta dobiti 3 do 4 klona za koje će se vinari moći odlučiti. „Time ćemo dobiti namjensku proizvodnju grožđa i vina, ovisno o tome hoćemo li trebati više pjenušaca ili nekog klasičnog odležanog vina, pa će se prema tome kupovati sadni materijal i odabrati pozicije sadnje, a na taj način ćemo postići još veću kvalitetu međimurskog vinogradarstva u budućnosti“, objasnio je Štampar. Pročelnik Radanović osvrnuo se na dosadašnju uspješnu suradnju s Agronomskim fakultetom na svim područjima poljoprivrede, te spomenuo neke od projekata poput Monitoringa natapanja i agrotehnike u proizvodnji jabuka, primjene biološke zaštite od važnih štetnika jabuke i vinove loze u Međimurju, te nekolicine drugih. Posebne riječi hvale za međimurske vinare i županijsko vodstvo imao je donedavni voditelj projekta Maletić te istaknuo kako je Međimurje vrlo važno vinarsko područje u Hrvatskoj, te da naši vinari već godinama svojim trudom i znanjem izvlače najbolje iz sirovina i dobivaju izvrsna vina. „Želja nam je ovim projektom međimurskim vinogradarima osigurati što bolju sirovinu autohtone sorte pušipel i siguran sam da će po završetku druge faze pušipel biti još kvalitetniji, a mi se trudim da sa znanstvenim metodama skratimo to dugotrajno razbolje u čemu i uspijevamo“, zaključio je Maletić.