Hrvatski Sabor je 2007. godine 28. travnja  proglasio Danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, želeći na taj način ukazati  dužnu pažnju zaštiti na radu i upozoriti na obvezi skrbi cijelog društva o primjerenim radnim i životnim uvjetima.  Još od 1996. godine u 120 zemalja toga se dana obilježava Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike. Zaštita na radu jedan od prioriteta  brige o  stvaranju  radnih i životnih uvjeta svakog radnika. Prigodna sjednica ove godine održana je u tvrtki Tegra d.o.o. Čakovec.
Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji  Davor Sabolić istaknuo je da  Vijeće već godinama prigodnom sjednicom obilježava taj dan, čime se želi  upozoriti na važnost činjenice da zaštita na radu mora biti temelj i početak svake aktivnosti, a zdravo i sigurno okruženje osnovno ljudsko pravo.
Zamjenik župana Zoran Vidović, ujedno i dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji  naglasio je  da je stanje zaštite na radu u Međimurskoj županiji  na zadovoljavajućoj razini, zahvaljujući i poslodavcima i radnicima.  Prostora za poboljšanje svakako ima no potrebno je svakodnevno educirati svakog radnika te adekvatno ekipirati  i opremiti  službe koje se bave zaštitom na radu.
Tvrtka Tegra  član je  francuske grupe EUROVIA SAS, a o zaštiti na radu prisutne je upoznao predsjednik Uprave Ivan Kolarić.  Istaknuo je da   tvrtka ima dobro organiziranu zaštitu na radu, da svaki radni dan  u tvrtki i na gradilištima počinje petminutnim  upoznavanjem radnika  što će se toga dana raditi   i koje opasnosti su moguće. Jednom mjesečno radnici se petnaest minuta educiraju o nekoj zadanoj temi vezanoj uz zaštitu na radu, a godišnje jedanput   tvrtka obilježava svoj dan zaštite na radu, kada se na sat vremena prekida rad  i svi se educiraju o nekom problemu vezanom uz sigurnost na radu. Troškovi nezgode na radu za poslodavca su vrlo veliki i bitno je da  takvih nezgoda bude što manje. Veliki dio poslova koje Tegra d.o.o. obavlja  vezani su uz izgradnju kanalizacijskog sustava , a to su poslovi koji spadaju u najopasnije.  Kao veliki problem istaknuo je  neiskustvo radne snage za te poslove. Kod zapošljavanja mladih ljudi  problem je što oni nisu naviknuti na fizički rad, a o zaštiti na radu ne znaju gotovo ništa.   Već za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja  učenici koji se školuju za  tehnička, graditeljska, tekstilna i slična zanimanja morali bi biti upoznati s zaštitom na radu.  Međimurje je u odnosu na ostatak Hrvatske postavilo visoke standarde  zaštite na radu i takav standard treba održavati i još više poboljšavati.  Također je ukazao i na to da se inspekcijske službe više moraju posvetiti onima koji ne rade legalno i tu   napraviti  više reda.
Iz Državnog inspektorata Područnog ureda Varaždin  nazočnima se obratio  Zvonko Toplek. Područje djelovanja Inspektorata nisu samo radnici, već i  volonteri, osobe na stručnom  osposobljavanju, službenici i svi koji su prostorima  i prostorijama poslodavaca.  Prema evidenciji ozljeda na radu u 2015. godini  zaprimljeno je 408 prijava, priznatih je bilo 390, od toga je 76 bilo teških.   Od tih ozljeda na radu 33 su bile kod dolaska ili odlaska na posao.  U 2015.  godini izdano je 164 rješenja,  dano 68 savjeta, a kazne na mjestu izvršenja iznosile su  42.500,00 kuna.  Unatoč povećanoj aktivnosti u rizičnim djelatnostima prvenstveno metalna i građevinska industrija, nema povećanja broja teških ozljeda na radu. Pojačano je preventivno djelovanje na način da se kod inspekcijskog nadzora daju savjeti, na zahtjev nadziranog poslodavca, o načinu najučinkovitijih primjena pojedinim odredbi propisa čija se provedba nadzire.  Inspektorat  nastoji djelovati preventivno u svim onim situacijama kada je to moguće.
Pismom se Gospodarsko-socijalnom vijeću u Međimurskoj županiji obratio   ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu  Vitomir Begović. On je u svom pismu istaknuo da pravo na sigurno i zdravo radno mjesto treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo. Posebna je dužnost skrbiti o uvjetima rada i  prilagođavati mjesta rada posebno zaštićenim osobama, a to su osobe s invaliditetom, osobe sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošću kako bi im primjerenom zaštitom osigurali ravnopravno i aktivno sudjelovanje na tržištu rada.
Zaključak svih prisutnih na sjednici bio je da je neprestano potrebno provoditi edukaciju radnika o primjerenoj zaštiti na radu, a da ta edukacija mora početi već od srednjoškolskog obrazovanja gdje se zaštita na radu mora uvrstiti u redovni srednjoškolski proces, naročito u onim školama koje daju   buduće kadrove za zanimanja  u građevinarstvu, metalnoj, drvnoj i sličnim industrijama gdje je opasnost od ozljeda veća nego drugdje.
Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika.  Poslodavci  nabavljaju  zaštitnu opremu, ali  treba osigurati da se ta oprema i koristi.   Radnik mora biti educiran kako opremu upotrebljavati,  mora se koristiti njome, a ako to ne čini prema njemu treba primijeniti sankcije.  Iako su unatrag nekoliko godina postignuti značajni pomaci u zaštiti na radu u Međimurskoj županiji i državi i dalje treba raditi na tome i poduzimati sve kako bi stanje  zaštiti na radu bilo bolje.