„U ovu smo godinu ušli s velikim očekivanjima jer je 2015. po svim pokazateljima za Međimurje bila rekordna u proteklih osam godina, a konačno je potvrđeno da je Hrvatska izašla iz recesije te se sada očekuje nastavak trenda gospodarskog rasta“, izjavio je na prvoj ovogodišnjoj, ujedno 80. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji njegov predsjednik Davor Sabolić, izrazivši pritom skeptičnost prema potezima nove vlasti. „Nikako nam ne ide u prilog dugotrajan proces formiranja Vlade i ministarstava, zbog čega već sada možemo reći da hrvatsko gospodarstvo u prvom kvartalu stoji. Ono što sve nas trenutno najviše zanima je donošenje proračuna, koji nažalost prema smjernicama koje smo mogli vidjeti ne ulijeva neki optimizam“, rekao je Sabolić te naglasio kako će GSV ove godine više raditi i apelirati na vladajuće da se proces reformi ipak ubrza.
Na samoj sjednici jednoglasno je usvojen Skraćeni zapisnik s prošle sjednice Vijeća kao i Izvješće o radu GSV-a za 2015., a poduža rasprava povela se u predlaganju Programa rada u za 2016. godinu. Nakon iznesenih stavova i prijedloga članova Vijeća, zaključeno je kako će se sazvati posebne tematske sjednice na kojima će se govoriti o određenoj problematici. Jedna od njih bit će vezana uz izmjene prostornog plana Međimurske županije, dok će druga govoriti o utjecaju države i lokalne samouprave na razvoj gospodarstva županije, kao i standarda njenih građana.
Opširno izvješće o radu Policijske uprave međimurske iznio je načelnik Krunoslav Gosarić, koji je istaknuo kako je stanje sigurnosti u Međimurskoj županiji zadovoljavajuće. „Ima više pozitivnih nego negativnih tendencija u smanjivanju kriminalnih radnji čime smo zadovoljni, no ovim putem želim pozvati sve na dodatnu suradnju jer se ovdje radi o opće društvenom fenomenu za koji su odgovorni svi dionici društva", naglasio je. Na dnevnom redu našla se i Inicijativa za osnivanje Povjerenstva za unapređivanje zaštite na radu u županijskim gospodarsko-socijalnim vijećima, a zaključeno je kako za tim nema potrebe i da će se o tome osobito raspraviti unutar samog Vijeća na tematskoj sjednici 28. travnja, povodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu. „Zaštita na radu u Međimurskoj županiji nalazi se na visokoj razini. Zakonski okvir je dosta rigorozan po tom pitanju, no smatram kako se svi zajedno moramo tome prilagoditi. Veći je problem, međutim, što same tvrtke proces oko brige zaštite na radu ne povežu više sa zdravstvenim sustavom“, napomenuo je predsjednik Vijeća i dodao kako su stope bolovanja u našoj županiji bile dosta visoke, no kako krivnja za to nije samo u lošoj prevenciji, već i u samom zdravstvenom sustavu za koji se očekuju prvi potezi i reforme nove Vlade.
Dobre vijesti dolaze iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojem Međimurje već sad ima rekordno nisku stopu nezaposlenosti, a najavljeno je kako će u skoro vrijeme broj ljudi na burzi rada biti manji od 5000. Ipak, istaknuto je kako se u tom statističkom pokazatelju kriju neki drugi strukturni problemi. „Međimurje više nema toliki problem sa nezaposlenošću, već će u narednom razdoblju najveći problem biti pronalazak adekvatnog kadra“, rekla je ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predstojnica Područnog ured u Čakovcu Marina Kodba. „Problem nedostatka adekvatne radne snage na tržištu evidentirali smo već ranije i tome doskočili stipendiranjem učenika za deficitarna zanimanja, uvođenjem novih razrednih odjeljenja i prilagodbom upisnih kvota u srednje škole. No, naravno da nam je želja i dalje, u dijalogu sa svim dionicima tog procesa, usko surađivati kako bismo pronašli zadovoljavajuće dugotrajno rješenje", objasnio je zamjenik župana, ujedno potpredsjednik GSV-a Zoran Vidović. Međimurska županija pokrenula je niz inicijativa prema državi i nadležnim ministarstvima, ujedno i onu da se uvedu razne olakšice tvrtkama u sferi porezne politike te da ih se oslobodi plaćanja nekih doprinosa na plaću, a da bi se preostali iznos namjenski potrošio. „Definirali smo kako bi se trećina odmah iskoristila za rast plaća, druga trećina za pokrivanje likvidnosti, a preostali dio za investicije i razvoj“, zaključuje Sabolić i dodaje će zajedno sa članovima Vijeća raditi na tome da Vlada razmotri taj prijedlog.