Koja je uloga županija u poticanju lokalnog poduzetništva, bila je glavna tema panel diskusije organizirane u sklopu konferencije Poslovnog dnevnika Poslovni uzlet 2016. Drugi ovogodišnji uzlet u zemlji održan je u Varaždinu, u tamošnjoj Gradskoj sportskoj dvorani, a kako je najavio domaćin, Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, ove godine očekuje nas čak 30 ovakvih događanja diljem zemlje, s glavnim ciljevima da se promoviraju poduzetnici, da im se besplatno pruži mogućnost stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija, što pridonosi i konkurentnosti na tržištu. Naime kako je istaknuto, upravo mala i srednja poduzeća čine 99% svih poslovnih subjekata zemlje, mali i srednji poduzetnici sudjeluju s 50% ukupnog BDP-a, a 65% svih zaposlenih upravo je u malim i srednjim tvrtkama. Podaci, brojke i napredak govore tome u prilog da se na sjeveru zemlje danas više nego ikada stvaraju pretpostavke i grade temelji za snažno gospodarstvo, a  jasan je i cilj tih uspješnih županija da se orijentiraju na razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Stoga su panelu uz domaćine gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša i varaždinskog župana Predraga Štromara, sudjelovali i međimurski župan Matija Posavec, uz predsjednika Hrvatske zajednice županija i šibensko – kninskog župana Gorana Pauka, bjelovarsko - bilogorskog župana Damira Bajsa i krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara. Prije točno godinu dana Varaždin je ugostio svoj prvi Poslovni uzlet, a u tom su periodu zabilježeni pozitivni trendovi, rekao je u uvodu Habuš i dodao kako su vidljiva gospodarska kretanja na bolje, kako u Varaždinu, tako i u cijelom sjeveru. „Mi smo generator gospodarskog rasta, a ovakva okupljanja doprinose tome da dobijemo povratne informacije kako biti još bolji i kvalitetniji za zajednički napredak“, objasnio je i održao prezentaciju o poticanju razvoja gospodarstva u Varaždinu. Štromar je dodao kako gospodarstvo evidentno raste, a ovakvi vidovi seminara i informacija ono su što je potrebno da budemo još jači na tržištu.
Rastom međimurskog gospodarstva do smanjenja nezaposlenosti i rasta plaća
S ovakvim vidom okupljanja i pomoći svojim gospodarstvenicima već je upoznata i Međimurska županija koja je otvaranjem Info točaka, predavanjima i projektima već dala potporu svojim poduzetnicima za dobivanje sredstava iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova. Međimursko gospodarstvo bilježi kontinuiran rast i rezultate usprkos krizi, posebice u segmentu povećanja izvoza, pa tako Međimurska županija dvostruko više izvozi nego uvozi. Istraživanjima je dokazano da poduzetnici naslonjeni prema izvozu imaju veće šanse opstati i razvijati se, što se i na sjeveru zemlje pokazalo u godinama krize. „Na proljeće se kreće s gradnjom nove tvornice koja će zaposliti više od 100 novih radnika, a u ovom trenutku imamo još i dva potencijalna investitora u zoni, radi se o jednom logističkom centru i jednoj proizvodnji. Ključno je privlačenje investitora u metalsku industriju, koja u ovom trenutku ima veći prosjek plaće, jer iako po prosjeku plaća postoji 7 županija s manjim prosjekom u zemlji, to nije nešto s čime ćemo mi biti zadovoljni već ćemo i dalje stvarati konkurentnu radnu snagu“, rekao je međimurski župan.
Neophodan je kvalitetan dijalog s onima koji odlučuju o teritorijalnom preustroju
Da je neupitna velika uloga i svrsishodnost županija kao jedinica regionalne samouprave, potvrđeno je diskusijom u panelu, što brojkama potvrđuje i sjever zemlje. Dio koji je prvi izašao iz recesije, gdje su gospodarstvenici najkonkurentniji, poslovno okruženje najkvalitetnije, zaposlenost velika uz vrijednu i kvalitetnu radnu snagu. Župani su se složili da uz ostvarivanje pozitivnog poduzetničkog okruženja, stvarate efikasnu javnu upravu, što donosi nove investicije, kvalitetnu radnu snagu, a to dovodi do smanjenja nezaposlenosti, većih potreba za radnicima te time i većih plaća. Dok se pitanja regionalnog preustroja svode na paušalne procjene o prevelikom broju županija, nosioci vlasti na regionalnoj razini uprave zalažu se za jačanje procesa decentralizacije u kojoj prvenstveno mora doći do korekcije porezne politike i fiskalne reforme. „Neophodno je pritom razgovarati s onima koji o tome odlučuju, moramo biti punopravni sudionik diskusija da građanima možemo objasniti činjenično stanje. Kako trenutno nema jasnog modela koji pokazuje da je teritorijalni preustroj rješenje, pozivamo odgovorne na kvalitetan dijalog“, rekao je predsjednik zajednice županija. Napravljena je usporedba sa posloženim sustavom kakav ima Danska, koji bi valjalo preslikati u Hrvatsku.
„Da mi radimo po istom modelu, mi bi bili uspješniji jer imamo kvalitetnije ljude koji su ključ napretka. Nema dileme da smo mi sve bolji i bolji, uz sve uštede, kakvi bi bili da ih ne moramo provoditi“, istaknuo je Kolar. Na obrazovanje i činjenicu kako država kontrolira taj sustav, no ne omogućava dovoljan utjecaj iako jedinice lokalne i regionalne samouprave u isto ulažu, osvrnuo se župan Bajs. „Stoga unatoč trošenju naših proračunskih sredstava teško kao županije možemo utjecati na upisne kvote ili pak potrebe na tržištu rada“, dodao je dok je župan Posavec objasnio kako se u Međimurju i za to pronašao model te da niz godina stipendiramo deficitarna zanimanja, a da se u godinama koje su pred nama ne dogodi nedostatak stručnih kadrova, od ove školske godine aktivno sudjeluje u usklađivanju upisnih kvota u srednjim školama čime će smanjiti stopu nezaposlenosti.
Uz izlaganja panelista u dvorani u kojoj su se našli gospodarstvenici, zainteresirani građani, ali i studenti, prisutni su upoznati s načinom kako doći do EU novca, kako ih aplicirati, doći do sredstava kreditiranja HBOR-a, kako sastaviti kreditni zahtjev koji banke neće moći odbiti ili kako restrukturiranjem spasiti tvrtku.