U prekograničnoj suradnji Hrvatske i Mađarske završeno  je jedno financijsko sedmogodišnje razdoblje, a nakon realiziranih 169 projekata, ravnopravno s obje strane granice, vrijednih oko 50 milijuna eura, sada kreće novo razdoblje koje nudi 63 milijuna eura. Kako se upravo Međimurje pokazalo kao predvodnik u privlačenju sredstava te realizaciji projekata, u Centru za kulturu Čakovec održana je velika konferencija Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020., čime je predstavljena ova EU financijska perspektiva. Konferencijom u Međimurju ujedno je proslavljen četvrti Dan europske suradnje, a naglašeno je kako je novi Interreg V-A Program suradnje Mađarska – Hrvatska u procesu odobrenja kod Europske komisije.
O novim prekograničnim mogućnostima govorili su Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, iz ureda mađarskog premijera Zsigmond Perényi, zamjenik državnog tajnika i voditelj upravljačkog tijela Programa, zatim mađarski veleposlanik u Zagrebu, József Magyar, kao i veleposlanik Republike Hrvatske u Budimpešti, Gordan Grlić Radman. Sudionicima konferencije obratili su se i Lena Andersson Pench, direktorica u Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku, kao visoka predstavnica Europske komisije te u ime domaćina Matija Posavec, župan Međimurske županije te Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca, uz prisustvo generalne konzulice RH u Pečuhu Vesne Haluga te ostalih visokih dužnosnika Hrvatske i Mađarske.
„U novom nam je razdoblju na raspolaganju do 65 milijuna eura, a iako je puno toga iza nas, još mnogo tek moramo napraviti. Važno je da na samom početku, sada već puni iskustva s ovim programom, vidimo koje su nam prepreke na putu te pritom nađemo način kako ih riješiti. Zajedničkim djelovanjem na lokalnoj razini možemo riješiti ne smo lokalne i regionalne, već i neke europske probleme, u to ne sumnjam“, rekla je predstavnica EK, a zamjenik državnog tajnika objasnio kako na odgovor na pitanje što je EU, a što integracija, odgovara u jednoj riječi – Interreg. „Ukratko, to je prekogranična suradnja. Ovaj naš način i model po kojem smo dosad radili, upravo je način na koji bi Europska unija trebala funkcionirati, istaknuti prioritete i učvrstiti suradnju za zajednički razvitak“, dodao je. Ova godina je posebna, budući da se diljem Europe slavi 25 godina Interrega (Europske teritorijalne/prekogranične suradnje).
„U Međimurju zapravo obilježavamo kraj jedne uspješne etape koja je tijekom godina povezala dva naroda, naroda koja su 800 godina živjela u zajedničkoj državi. Dokazali smo da i nakon tog razdoblja nismo zaboravili na jedinstvo, veže nas zajednička povijest, ali i bogata suradnja nakon okončanja programa te ususret pokretanja novog“, u svom je govoru rekao mađarski veleposlanik, a veleposlanik RH u Budimpešti nadovezao se mišlju kako nikako nije slučajno da je domaćin odličan mikroprimjer cijeloj Europi kako treba raditi. „Međimurje i Čakovec simbol su baštine, kulture i povijesti koju dijelimo, posebice sada kada su nestale granice te se reducirao njihov značaj. Današnjim okupljanjem dokazujemo da više ne postoje barijere, vrijeme je da gradimo mostove i prijelaze, za što bolju povezanost“, naglasio je. Prema riječima pomoćnice ministra velike su dobrobiti ovakvih programa, ne samo u financijskom smislu, već i zbog činjenice kako su to projekti koji oplemenjuju zajednice vidljivim projektima.
„To je upravo njihova najveća vrijednost, dokaz da smo postigli rezultate iako nije bilo lako. No tim više, uz spremnost na kompromis, suradnju i zajedničko uvažanje na svim razinama, rezultati su bolji i više vrijede, pri čemu moramo pohvaliti i rad upravljačkog tijela i zajedničkog tehničkog tajništva“, dodala je. Čakovečki gradonačelnik u svom je govoru istaknuo kako je sjever tijekom perioda ulaska u EU bio predvodnik konkretnog planiranja i financiranja. „U to su nas vrijeme naučili pisanju i provođenju projekata, a dobivenim sredstvima napravili smo mnogo za rast naših sredina, čime smo u nacionalnom vrhu po privlačenju sredstava.“
Međimurci znaju kako iskoristiti europska sredstva za razvoj svog kraja
U sedmogodišnjem razdoblju program je obuhvatio četiri županije, od čega se samo u Međimurskoj županiji s partnerima provelo 50 projekata ukupne vrijednosti 5 milijuna eura. Naglasio je to međimurski župan, nakon odrađenog uvodnog dijela na mađarskom jeziku, na zadovoljstvo velikog broja prisutnih. „To je samo dokaz da niti jezik, koliko god bio kompliciran, ne mora biti prepreka, ne kada postoji volja, nakana i šansa. Upravo je šansa i ova današnja konferencija u kojoj zatvaramo jedno i otvaramo novo razdoblje, za koje smo spremni jer nam nudi više sredstava, iskustva i znanja. Vjerujem da ćemo svi zajedno najbolje znati kako privući sredstva, kako pomoći svom kraju te kako u konačnici razvijati regije čijim se razvojem zapravo razvijaju države“, objasnio je Posavec te naglasio kako samo oni koji imaju dobre projekte u cilju razvijanja dobrosusjedskih odnosa mogu aplicirati i dobiti sredstva.
„Želimo razvijati pogranični prostor, tako smo prije samo dva tjedna otvarali Hrvatski dom u Serdehelju, u Pečuhu imamo generalnu konzulicu koja zaista brine za hrvatsku manjinu u Mađarskoj, a kako imamo osam mjesta u pograničnom području koja okupljaju pretežno hrvatsko stanovništvo, moramo im ovakvim programima pokazati da nisu zaboravljeni, to radimo zbog njih“, rekao je. Prilikom cjelodnevne konferencije dogovoreni su i dugoročniji planovi, kao izgradnje mostova i cesta kao imperativ u povezivanju. Kako je dosadašnji okvir bio iznimno dobro iskorišten, dvije zemlje imaju čvrst temelj za ekonomsku suradnju, što dokazuje i 30-postotni porast trgovinske razmjene na zemaljskoj razini u prvih 5 mjeseci ove godine.