(Vratišinec, 20. siječnja 1890. - Zagreb, 12. prosinca 1976.)
Na današnji dan, 20. siječnja 1890. godine, u Vratišincu je rođen akademik dr. Vinko Žganec. Ovaj najpoznatiji  hrvatski etnomuzikolog, muzikolog i melograf hrvatsku je povijest zadužio kao jedan  od najvećih zapisivača narodnih pjesama, plesova i običaja. Vinko Žganec svoj je prvi zapis, od nagađa se oko 25.000 narodnih popijevki, melodija za razna glazbala, plesova i kola te raznih narodnih običaja, zapisao upravo u rodnom kraju i objavio 1908. godine, a 2013. izdan je i pretisak njegovog prvog izdanja zbirke „Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” iz 1916. godine, jedan od jačih argumenta tadašnjeg dokazivanja hrvatskog identiteta Međimurja. Pobudio je naime veliki interes, u kulturnim i političkim krugovima te odigrao ključnu ulogu pri konačnoj odluci Versajske mirovne konferencije.
Uveo jedinstvenu metodu rada
Žganec je uz Teološki fakultet u Zagrebu učio o glazbi i harmoniji, a uz kontinuirano bavljenje glazbom kasnije upisao i studij prava, na kojem je doktorirao. Jedno je vrijeme bio i župnik u Dekanovcu, pa kustos Etnografskoga mu­zeja te znanstveni suradnik i ravnatelj Instituta za narodnu umjet­nost, kao i redoviti član HAZU-a, a osim međimurskih pjesama arhivirao je i pjesme cijelog kajkavskog područja, Slavonije, Bačke i Baranje. Posebno se u njegovim zapisima ističu snimke glagoljaškog hrvatskog liturgijskog pjevanja koje je  snimio 50-ih godina na jadranskim otocima i u Istri te djela područja izvan Hrvatske (Mađarskoj , Sloveniji, Austriji), a u kojima je sačuvana hrvatska narodna pjesma.
Uveo je svoju jedinstvenu metodu rada na području etnomuzikologije, posebno kod analize, klasifikacije i arhiviranja pučkih napjeva, a kao aktivni glazbeni pedagog na Muzičkoj akademiji u Zagrebu prenio je na brojne generacije studenata ljubav za naše narodno blago i kulturnu baštinu naših predaka.
Njegovo ime nose ulica, škola, KUD, Dom kulture i Zaklada za obrazovanje
U spomen i sjećanje na dr. Vinka Žganca, u njegovom je rodnom mjestu Vratišincu, povodom obilježavanja 30 godišnjice smrti, podignuto spomen poprsje akademika, a nije slučajno što njegovo ime danas nose tamošnja ulica, škola, Kulturno umjetničko društvo i Dom kulture. Baš kao i Međimurska zaklada za obrazovanje koja na čelu s upraviteljem, ujedno županom Međimurske županije Matijom Posavcem dodjeljuju sredstva za pomoć u školovanju.
A upravo je Županija zajedno s Općinom krenula u odavanje počasti ovom velikom Međimurcu, pa se stoga svake godine povodom Spomendana odcjepljenja od mađarske države okupljaju na njegovu grobu u Vratišincu, položi vijenac i zapale svijeće, da sjećanje na njega ne izblijedi.