U Republici Hrvatskoj, razvoj i unapređenje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva od osobitog su značaja, jer oni mogu najučinkovitije doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, što je jedna od bitnih pretpostavki ostvarivanja općeg napretka. Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora, konzultacija ili razmjene informacija između predstavnika Vlade, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa koje su vezane uz gospodarsku i socijalnu politiku.

Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio je Odluku o obilježavanju 21. siječnja kao Dana socijalnog partnerstva. Navedenog dana 1994. godine uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Aktivnostima socijalnih partnera i Ureda za socijalno partnerstvo, a sada Samostalne službe za socijalno partnerstvo, osnovana su Gospodarsko-socijalna vijeća u županijama. GSV na nacionalnoj razini te vijeća županija, za cilj imaju rad na podizanju razine socijalnog dijaloga. Unatoč različitosti mišljenja socijalnih partnera, potrebno je razvijati zajedničku suradnju na daljnjem razvoju i unapređenju društva kroz uspostavljene institucionalnih oblika. Socijalni dijalog jedan je od temelja dobre vladavine Europskom unijom i nema dvojbe da je za uspješno prevladavanje gospodarske krize i provedbu reformi ključno postojanje mehanizma i instituta koji će omogućiti postizanje dogovora Vlade, sindikata i poslodavaca.

Potrebno je razgovarati o svim problemima, kako o onima koji utječu na standard građana, tako i o problematici vezanoj uz poduzetništvo, poljoprivredu i druga područja. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, socijalna politika i zapošljavanje prioriteti su o kojima se socijalni partneri moraju dogovarati. Vlada, poslodavci i sindikati svjesni su trenutne situacije u Hrvatskoj, pa je stoga potrebno i dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na svim područjima, doprinositi gospodarskom i socijalnom razvitku zemlje te boljem životu svih njenih građana.

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji, od svog osnutka u svibnju 2002. godine, redovno na svojim sjednicama raspravlja o svim socijalnim i ekonomskim problemima koji se javljaju na našem području. Suradnja sva tri partnera, ključna za uspješan rad, vrlo je dobra. Dobar rad u Međimurskoj županiji prepoznat je i na nacionalnom nivou, a kako smo svojim radom dokazali da nas treba uvažavati, postoji potreba za nešto boljom i konkretnijom suradnjom s GSV-om na nivou Republike Hrvatske.

Ukazivati na sve probleme koji se u našem gospodarstvu i cjelokupnom društvu javljaju, naš je zadatak i obaveza. Uz učešće sva tri socijalna partnera i dalje ćemo pridonositi cjelokupnom razvoju Međimurske županije, a spremni smo raspravljati o svim prijedlozima i sugestijama. Pozivamo na suradnju sve koji žele pridonijeti boljem radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji, a osim suradnje na istim ciljevima, svi imamo i obavezu preuzimanja odgovornosti za njihovu realizaciju.

Bolji put od socijalnog dijaloga ne postoji, naime do napretka se ne dolazi lako niti brzo, socijalni mir ne može se nametnuti, ali se može ostvariti odgovornim i strpljivim dijalogom. Sva tri socijalna partnera u GSV-u Međimurske županije jedinstveni su u stavu da bez socijalnog dijaloga nema   napretka i da samo zajedničkim radom možemo pridonijeti gospodarskom razvoju i boljem životu svih građana.

 

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji

predsjednik Zoran Vidović,

dopredsjednici Elizabeta Bel i Davor Sabolić