Martin Lukavečki, poznati hrvatski novinar i putopisac, koji svojim reportažama uveseljava ljude od 1971. godine, odlučio se u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu objediniti putopise iz sjeverne Hrvatske i izdati ih u prekrasno ilustriranom i vizualno zanimljivom izdanju. Knjiga putopisnih reportaža „Oteto zaboravu – sjevernohrvatske putositnice“ predstavljena je u četvrtak, 30. siječnja 2020. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, a njenoj promociji nazočio je i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.

Martin Lukavečki u pedesetak godina svoga rada zabilježio je čitavu malu povijest ljudi i naselja sjeverozapadne Hrvatske u faktografskom, etnografskom i jezičnom smislu. Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu posebna je čast što je autor odlučio nakladu ove knjige povjeriti našoj skrbi i uvrstiti ju u među dvadesetak do sada objavljenih naslova.“, naglasio je urednik knjige i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić dodavši da će ova knjiga zauzeti posebno mjesto među dosad objavljenim izdanjima zbog autentičnosti svjedočenja o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti, ali i ljepoti jezika kojom autor dočarava svijet skriven od očiju javnosti.

Recenzent knjige akademik Dragutin Feletar osvrnuo su se na sadržaj knjige, opsežan i bogat rukopis o ljudima i krajevima na sjeverozapadu koji sadrži zapise o životu i problemima mnogobrojnih naselja: „Lukavečkog zanima čovjek i njegovi egzistencijalni problemi, predstavlja naselja za čije nazive i postojanje do ove knjige gotovo da i nismo znali. Iz svakog napisa zrači njegova ljubav prema njegovom Zagorju, Međimurju i Podravini, a posebice prema ljudima koji tu žive.“

Uz akademika Feletara, recenzent knjige je i profesor Marijan Kraš, dok je za lekturu zaslužna profesora Zlatka Grahovec Soldat. U svom obraćanju, Martin Lukavečki zahvalio je svima koji su doprinijeli stvaranju knjige. „Obilazeći godinama naš dragi kraj, pišući o ljudima i njihovim sudbinama, nastale su ove reportaže, od kojih su neke stare i po tridesetak godina. Naš falaček hrvatske zemlje – kajkavskog dijela sjeverne Hrvatske, turistički je dragulj koji uz svu raskoš prirodnih ljepota skriva i mnoge tajne, legende. Šezdesetak objavljenih reportaža u knjizi samo je djelić mojeg arhiva.“, zaključio je autor knjige te izrazio želju da ovi zapisi o kraju, ljudima i njihovim sudbinama, ostanu trag jednog zavijek izgubljenog, ali sretnog vremena.