Zbog štete koje je zlatna žutica vinove loze prouzročila u vinogradima diljem Hrvatske i zbog opasnosti od daljeg širenja bolesti u nezaražena područja, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Akcijski plan za suzbijanje i sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze za razdoblje od 2018. do 2021. godine.

Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u RH potvrđen je na vinovoj lozi 2009. godine u Vivodini, u Karlovačkoj županiji. Od 2009. godine do zaključno kraja 2017. godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. Značajnije je proširena u Istarskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.

U Međimurskoj županiji (Sveti Urban, Železna gora i Sveti Martin na Muri) zabilježene su značajnije zaraze u pojedinim vinogradima i dijelovima međimurskog vinogorja gdje zaraza prelazi i preko 80% zaraženih trsova.

Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis i spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.

Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krto je pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a drugi simptomi su isti kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene, grožđe na zaraženom trsu vene, smežura se  i postupno se osuši čitav grozd.

Zapušteni vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze i stoga je obvezno njihovo krčenje u zaraženome području sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (»Narodne novine«, broj 48/18.). U sigurnosnom području zapuštene vinograde je potrebno iskrčiti samo ako u određenom roku nije provedena mjera privođenja kulturi. Obična pavitina, biljka domaćin zlatne žutice, također predstavlja opasnost za njeno daljnje širenje, pa je uklanjanje obične pavitine obvezno u zaraženom području.

Akcijskim planom se određuju sve aktivnosti koje je potrebno poduzeti radi provedbe fitosanitarnih mjera te zadaci i odgovornost sudionika u njegovoj provedbi, a radi brzog, učinkovitog, dosljednog i usklađenog provođenja svih predviđenih aktivnosti. Provođenjem Akcijskog plana dolazi do smanjenja zaraze u područjima zahvaćenima bolešću i sprječavanja

njena daljnjeg širenja, pri čemu je krajnji cilj iskorjenjivanje uzročnika bolesti.Plan u cijelosti možete pročitati ovdje.

Kartu demarkiranih područja u Međimurskoj županiji možete vidjeti ovdje