„No nadošao je čas oslobodjenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika…“, samo je dio proglasa Rezolucije donesene 09. siječnja 1919. godine, čime se Međimurje odcijepilo od mađarske države i pripojilo matici zemlji. Dan je to kada je na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu, zajedništvom oko 10.000 Međimuraca, izglasana i donesena ta odluka.

Župan Posavec: „Mi Međimurci uvijek uspijemo kada se oslanjamo na vlastitu sposobnost“

Tim je povodom Hrvatski sabor 2005. godine ovaj datum proglasio Spomendanom, a diljem Međimurja iskorištena prilika da se nizom događanja i svečanosti obilježi jedan od najvažnijih datuma međimurske povijesti. „Međimurje je u povijesti prolazilo turbulentna razdoblja, a u istima se uvijek dokazalo, i to je važno isticati, da kada su Međimurke i Međimurci sami preuzeli inicijativu i oslanjali se na vlastitu sposobnost, tada su i uspjeli. Taj osjećaj solidarnosti i da se svojim žuljevima napravi dodana vrijednost, stvorila je mentalitet Međimuraca i da danas živimo u jednom razvijenom kraju, koje gleda na budućnost, u prorazvojno orijentiranoj županiji koja ima velike vrijednosti, ali najveću u svojim ljudima“, rekao je pritom župan Međimurske županije Matija Posavec, te dodao se uz pogled prema budućnosti moramo sjetiti događaja i velikana u prošlosti, a upravo to činimo na današnji dan, na Spomendan 9. siječnja.

Položeni vijenci u Macincu, Vratišincu, Mihovljanu i Prelogu

I ovogodišnje je obilježavanje u Međimurskoj županiji započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, prvo na čakovečkom groblju u Mihovljanu, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, gdje je položen vijenac i zapaljene svijeće. Počast su mu odali župan sa zamjenicima Sandrom Herman i Josipom Grivcem, potpredsjednici Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina i Franjo Makovec, zamjenici gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved i Zoran Vidović, predstavnici Policijske uprave međimurske, Matice hrvatske – Ogranak Čakovec na čelu s predsjednikom Ivanom Pranjićem, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, županijski vijećnici i sugrađani. Pritom je Medved naglasio kako je Novak jedna od onih osoba koja je bila na čelu narodnog pokreta za oslobođenje.

Danas, kao i svakog 9. siječnja stojimo ispred njegova groba, odajući počast njemu, ali i svima onima koji su tih dana nakon završetka 1. svjetskog rata nastavili s borbom za pripojenje Međimurja matici zemlji. Bez obzira na kasniji životni i politički put doktora Novaka, on je jedan od najistaknutijih boraca za hrvatsko Međimurje, te su njegove zasluge neosporne. Bio je jedan od organizatora vojnog oslobađanja Međimurja i Prekmurja na Badnjak 1918. godine, ali što je najvažnije, bilo je i prvi građanski povjerenik za Međimurje“, zaključio je.  Ujedno je u Macincu podno rodne kuće dr. Ivana Novaka, kako su ga nazvali, najvrjednijeg Međimurca u vidu oslobođenja našeg „falačeca zemlje“, položen vijenac i zapaljene svijeće, uz predstavnike Općine Nedelišće na čelu sa zamjenicima načelnika Željkom Kacunom i Nikolom Novakom, te predsjednikom Općinskog vijeća Ljudevitom Bošćakom.

Uz spomen-ploču koju je 70-tih godina prošlog stoljeća postavila Matica hrvatska – Ogranak Čakovec, obratio se Kacun i istaknuo ponos na ovog hrvatskog književnika, političara i pravnika koji je doprinio osamostaljenju Međimurja.

Počast je odana i akademiku, etnomuzikologu dr. Vinku Žgancu, paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Zdravko Mlinarić, načelnik Općine Vratišinec pritom je naglasio kako je dr. Vinko Žganec zadužio sve Međimurce, kako je ovaj dan samo jedna od prilika da mu se zahvali za sve što je učinio za naš kraj, ali i Hrvatsku, te dodao kako je u planu formiranje Žgančeve spomen sobe.

Spomendan je obilježen i u Prelogu, odavanjem počasti svećeniku te piscu Jurju Lajtmanu, čije ime simbolizira narodnog borca za hrvatski narod. Pritom je gradonačelnik Ljubomir Kolarek uz prisustvo delegacije i saborskog zastupnika Darka Horvata u svom govoru istaknuo da je Lajtman svojim načinom života i borbom istaknuo kao veliki domoljub i protivnik mađarizacije, da ga se s ponosom prisjećamo, ali i dodao kako malo tko zna kako je htio napisati međimursku školsku bibliju. „Ne zaboravljamo njegov značaj, njegova povijesna uloga temelj je našeg identiteta, hrvatskog identiteta Međimurja“, naglasio je.