Na sjednici Sabora Republike Hrvatske 7. prosinca izglasana su dva zakona u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske za koji je glasovalo 117 zastupnika, tri su bila suzdržana, a četiri zastupnika protiv te konačni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju za koji je glasovalo 88 zastupnika, dok je 14 bilo suzdržano, a 26 protiv.

Po stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, odnosno njegovom objavom u Narodnim novinama, Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu kojom će urediti pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, metodologiju izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti i s tim u vezi drugačije izdvajanje potpomognutih područja i Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.

Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te isti služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Dosadašnja višegodišnja iskustva ukazala su na potrebu preispitivanja sadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, odnosno metodološkog okvira za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u razvojne skupine, koji je mnogim područjima nanio veliku nepravdu. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provelo je evaluaciju dosadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, koja je ukazala na manjkavosti postupka te je izrađen novi prijedlog izračuna.

Spomenutim novim modelom izračuna indeksa razvijenosti nadograđena je demografska komponenta indeksa uvođenjem pokazatelja indeksa starenja i izmjenom stupnja obrazovanosti koje se sada utvrđuje tercijarnom obrazovanju, čime je postignuto kvalitetnije mjerenje strukturnih i dinamičkih obilježja kretanja stanovništva u lokalnim i županijskim jedinicama. Osim toga, otklonjen je problem utjecaja statističkih obilježja odabranih pokazatelja na konačnu vrijednost indeksa razvijenosti što je u konačnici rezultiralo pravednijim razvrstavanjem općina, gradova i županija u razvojne skupine.

S obzirom na interpretacijske specifičnosti rezultata indeksa razvijenosti dobivenih novom metodologijom, postojeće razvrstavanje više nije primjenjivo, odnosno predloženo je novo razvrstavanje u razvojne skupine prema kojem će se općine i gradovi razvrstavati u 8 skupina – 4 iznadprosječne i 4 ispodprosječne skupine, a županije u 4 skupine – 2 iznadprosječne i 2 ispodprosječne skupine, a status potpomognutih područja imat će sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.

Prijedlogom novog modela izračuna indeksa razvijenosti povećava se broj općina i gradova koji imaju status potpomognutog područja i to s 264 na 304, što znači da će dodatnih 40 jedinica pripasti u skupinu potpomognutih područja. To povećanje je još i veće ako se uzme u obzir da bi temeljem novih podataka, a prema postojećem modelu indeksa razvijenosti, status potpomognutih područja ostvarilo svega 244 jedinica, odnosno čak 60 jedinica manje u odnosu na novi model.

Preliminarni rezultati_novi model_JLS

Preliminarni rezultati_novi model_županije

Studija_novi model indeksa razvijenosti_CLER