pressica_17.06._IRE_Vz

U petak, 17. lipnja, u Varaždinu je održana stručna konferencija „Naša očekivanja od Europske unije“ na kojoj su ugledni gosti i stručnjaci raspravljali o različitim aspektima ulaska Hrvatske u EU. Na konferenciji su uz Vesnu Pusić, predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo u Hrvatskom saboru, Andreja Plenkovića, državnog tajnika za europske integracije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Richarda Maše iz Delegacije EU u Hrvatskoj i Fikreta Musića, premijera kantona Sarajevo, sudjelovali i predstavnici diplomatskog zbora, župani, načelnici, gradonačelnici i dužnosnici iz brojnih hrvatskih županija, predstavnici gospodarskih komora, razvojnih agencija te brojnih tvrtki. Međimursku županiju predstavljao je zamjenik župana Matija Posavec koji je svoje sudjelovanje istaknuo na panel diskusiji „Europsko proširenje“.

 


Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić naglasila je kako je najvažniji korak informiranje građana kako bi se i pojedinci, ali i tvrtke pripremile za prilike i mogućnosti EU. Predsjednik Instituta europskih regija (IRE) dr. Franz Schausberger istaknuo je kako je Europa otvorena i spremna za Hrvatsku, jer upravo Hrvatska Uniji otvara vrata prema zapadnom Balkanu, a tu leži odgovornost za cijelu regiju.

Na panel diskusiji o očekivanjima ulaska Hrvatske u EU zamjenik župana Matija Posavec naglasio je kako proces pregovora koje će Hrvatska uskoro zaključiti služi  da naše vlastito društvo i država funkcioniraju prema europskim  standardima. „Za nas EU ne smije biti cilj već isključivo prilika da postanemo nosioci izgradnje moderne i stabilne građanske države. Mi ćemo ulaskom u EU moći prodavati svoje proizvode na cijelom europskom tržištu pod uvjetom da smo konkurentni. To je iznimna prilika, ali i opasnost tržišnog natjecanja gdje uvijek postoji mogućnost da netko drugi nudi kvalitetniji i jeftiniji proizvod.  Ulazak Hrvatske u EU omogućuje promjenu u pristupu samome sebi i promjenu u načinu razmišljanja. Promjena u pristupu je u tome što je pred nama razdoblje u kojem ćemo morati biti u stanju preuzeti odgovornost za nas same. Razina našeg uspjeha, mogućnost iskorištavanja prilika koje nam se otvaraju ovisit će o našoj sposobnosti da se pripremimo, da ih iskoristimo i da sudjelujemo u korištenju ogromnog proračuna Europske unije, koji samo u 2011. godini iznosi 126 milijardi eura. Dakle, u tom novom okruženju mi možemo sudjelovati apsolutno ravnopravno ako se tako postavimo jer Hrvatska  nije velesila kojoj se pozicija postavlja sama po sebi nego zemlja koja će imati utjecaja onoliko koliko smo u stanju sami sebe pozicionirati kao jednu ozbiljnu zemlju s puno ostvarivih potencijala. U situaciji koja je pred nama najviše ćemo se istaknuti kad drugi, prije svega države u našem okruženju, prepoznaju da od nas mogu imati koristi, da mogu preuzeti neka pametna, dobra, efikasna rješenja.“, objasnio je dožupan Posavec.

Jedan od primjera koji je naveo je standard kojeg se Hrvatska obvezala uvesti u pregovaračkom poglavlju o zaštiti okoliša. Hrvatska u narednim godinama mora doseći europsku razinu kvalitete goriva, vode i zraka. Možemo odvojiti pregovore od politike države te imamo dvije mogućnosti: prva je da standarde zadovoljimo kupnjom tehnologije iz zemalja Europske unije i to na način da uzmemo kredit i kupimo potrebnu tehnologiju, dok s druge strane, možemo razvijati vlastitu industriju zahvaljujući kojoj ćemo imati razvijeno tržište narednih 30 godina, s obzirom da niz zemalja u regiji, od Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Albanije, ali i Rumunjske i Bugarske koje još nisu dostigle taj standard. EU samo obvezuje da te standarde dosegnemo,  a način na koji ćemo to učiniti određuje država.

Na pitanje hoće li ulazak Hrvatske u EU iznenaditi naše izvoznike, zamjenik župana istaknuo je kako Međimurska županija posljednjih godina bilježi suficit robne razmjene s inozemstvom; izvoz nam je veći od uvoza za oko 11 %, a preko 80 % izvoza Međimurske županije odnosi se na zemlje Europske unije. „Naša poduzeća su radi dobrog geografsko strateškog položaja i blizine inozemnih tržišta oduvijek bila orijentirana na izvoz. Ulazak Hrvatske u EU može značiti samo dodanu vrijednost na dosadašnje stanje i vanjskotrgovinsku razmjenu. Za gospodarstvenike Međimurja ulazak u EU neće biti veliko iznenađenje, s obzirom da glavne grane gospodarstva, od prerađivačke industrije, metalne, tekstilne i drvne čak i u posljednjim godinama lošijeg globalno ekonomskog stanja bilježe vanjskotrgovinski suficit. Slična je gospodarska situacija i u čitavoj regiji Sjeverozapadne Hrvatske, a sve županije SZ regije ostvaruju rezultate iznad prosjeka Hrvatske. U perspektivi bi svakako trebalo intenzivnije planirati zajedničke aktivnosti kroz strukturni i kohezijski fond što bi zasigurno pridonijelo daljnjem razvoju i osnaživanju gospodarstva, poglavito prerađivačke industrije. Međutim, najveće prepreke za ulaganja u hrvatsko gospodarstvo su birokratske barijere, a nadamo se da će ulazak u EU ubrzati njihovo eliminiranje. Ulazak Hrvatske u EU, ali i sam čin da se zna da smo završili pregovore, odnosno datum je izrazito bitan za strane ulagače. No, ulaganja stranih investitora ponajviše ovise o nama samima, stoga nastojimo izgraditi društvene i fizičke infrastrukture koje će olakšati proces ulaganja i domaćim i stranim investitorima. Međimurska županija još je 2006. certificirana kao „Hrvatska regija pogodna za ulaganje“, te i dalje nastojimo razviti povoljnu ulagačku klimu i unaprijediti razinu spremnosti za privlačenje inozemnih ulagača.“, rekao je dožupan Posavec.

Konferencija je bila prilika da se čuju mišljenja vodećih stručnjaka, dužnosnika, ali i predstavnika regija starih, novih i budućih država članica, a održana je i radionica: „Regionalni razvoj u kontekstu pristupanja EU“. Na kraju dana raspravljalo se i o mogućnostima ulaganja u Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku i Varaždinsku županiju koje su predstavljene inozemnim partnerima. Sagledavši međusobne specifičnosti i mogućnosti kroz  bilateralne razgovore otvorene su mogućnosti većim ulaganjima, a definirani su i potencijalni smjerovi za pronalaženje i privlačenje stranih investicija.

Konferencija se održala u okviru projekta „Sretna djetelina s četiri lista“ koja je financirana sredstvima Europske unije, nositelja Instituta europskih regija (IRE). U projekt su uključeni partneri iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Cilj ovog projekta je stvaranje pozitivnog ozračja među građanima radi proširenja EU na zemlje jugoistočne Eur
ope, a naglasak je stavljen na različitosti Europe, regionalne identitete, dosadašnja iskustva zemalja članica nakon proširenja, kao i očekivanja budućih članica.