U kategoriji pomlatka natjecalo se 13 muških i šest ženskih ekipa, dok je u kategoriji mladeži nastupilo 27 muških i 16 ženskih ekipa.

U muškoj konkurenciji pomlatka najuspješnija je bila ekipa DVD-a Krištanovec, druga je bila ekipa DVD-a Donji Mihaljevec, a treća ekipa DVD-a Savska Ves.

Kod ženskog pomlatka prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Krištanovec, druga je bila ekipa DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane, dok je treće mjesto pripalo ekipi DVD-a Strahoninec.

U kategoriji muške mladeži najbolji je bio DVD Đurmanec, drugi DVD Štefanje, a treći DVD Tugovica-Podgrađe.

U kategoriji ženske mladeži prvo mjesto osvojio je DVD Koprivnica, drugo DVD Remetinec, dok je treće mjesto pripalo DVD-u Repušnica.

Svečanom proglašenju najboljih ekipa nazočili su župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved, dopredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Stjepan Skuliber, kontrolor suđenja Mirko Ružić, županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, član Odbora za natjecanja Hrvatske vatrogasne zajednice i zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj te počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Zlatko Orsag.

Natjecanje je ujedno bilo i 4. kolo Kupa Hrvatske vatrogasne zajednice, pa je mladim ekipama pružilo priliku za osvajanje novih bodova i provjeru forme u konkurenciji brojnih vatrogasnih društava.

Ovakva natjecanja važan su dio rada s vatrogasnim pomlatkom i mladeži. Uz natjecateljski dio, mladim vatrogascima pružaju priliku za stjecanje iskustva, druženje i upoznavanje ekipa iz drugih sredina, dok njihov odaziv potvrđuje da interes za vatrogastvo među djecom i mladima i dalje postoji.

Fotografije: emedjimurje.hr

Trideseto izdanje turnira nije samo još jedan nastavak dugogodišnje sportske priče. Međimurje Open tijekom godina prerastao je okvire klasičnog natjecanja i postao prepoznatljivo mjesto susreta mladih karatista, provjere forme i stvaranja temelja za velike međunarodne rezultate.

Koliko turnir danas znači hrvatskom karateu, najbolje potvrđuje činjenica da ovogodišnje izdanje ima i izborni karakter za sastav kadetske, juniorske i mlađe seniorske reprezentacije Hrvatske. Istodobno, natjecanje predstavlja važnu pripremu za nastavak sezone i priliku da najbolji hrvatski borci odmjere snage s konkurencijom iz inozemstva.

Predsjednik Hrvatskog karate saveza Davor Cipek posebno je istaknuo put koji je Međimurje Open prošao od svojih početaka.

„Kada je turnir pokrenut prije 30 godina, zbog termina održavanja bilo je onih koji su mu predviđali kratku budućnost. No, zahvaljujući kvaliteti i predanom radu organizatora, Međimurje Open izrastao je u natjecanje iznimne reputacije i značaja. Danas je važan dio hrvatskog karate sustava i jedan od kamenčića u mozaiku njegovih ukupnih uspjeha.“, poručio je Cipek.

Predsjednik HKS-a tom je prigodom domaćinima uručio posebno priznanje za doprinos razvoju karate sporta, čime je dodatno potvrđena vrijednost tri desetljeća organizacijskog i sportskog rada Karate kluba Globus.

U ime organizatora, Karate kluba Globus, na dosadašnji rad osvrnuli su se predsjednik Tomislav Magdalenić te treneri Dejan Slukić i Mladen Vizinger. Posebne zahvalnice dodijeljene su pojedincima i institucijama koji su tijekom protekla tri desetljeća svojim radom, podrškom i suradnjom pridonosili održavanju turnira.

Turnir je otvorio župan Međimurske županije  Matija Posavec, koji je natjecateljima poželio uspješne nastupe i ugodan boravak u Međimurju. Dobrodošlicu sportašima i gostima uputila je i  gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, naglasivši koliko sport doprinosi prepoznatljivosti grada.

„Sport je najbolji ambasador našega grada, a posebno smo ponosni na rezultate čakovečkih i međimurskih sportaša. Karate u toj priči ima istaknuto mjesto.“ istaknula je Cividini.

Podsjetila je i na važnost Karate kluba Globus, koji desetljećima sustavno radi s djecom i mladima te svojim rezultatima na domaćim i međunarodnim natjecanjima pridonosi tome da Čakovec bude prepoznat kao sredina u kojoj karate ima snažnu tradiciju i budućnost.

Jubilarni Međimurje Open okupio je i neka od velikih imena hrvatskog karatea. Među uzvanicima su bili Esad Garibović i Vlado Bošnjak, pokretač turnira, zatim predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca Goran Kolarić, ravnatelj Graditeljske škole Damir Srnec te brojni drugi predstavnici sportskog i javnog života. Poseban glazbeni pečat svečanosti dao je međimurski tenor Filip Hozjak.

Tri desetljeća nakon prvog izdanja, Međimurje Open tako nastavlja svoju sportsku priču. Od turnira kojem su neki predviđali kratak vijek, prerastao je u natjecanje koje okuplja više od tisuću sportaša, povezuje karate klubove iz brojnih zemalja i iz godine u godinu potvrđuje da kvalitetna organizacija, kontinuitet i ljubav prema sportu mogu stvoriti manifestaciju koja traje generacijama.

Izvor: Grad Čakovec

Program obilježavanja započeo je državnom himnom u izvedbi rogista Lovačkog saveza Međimurske županije, nakon čega je minutom šutnje odana počast preminulim lovcima i hrvatskim braniteljima. O radu društva i njegovih osam desetljeća djelovanja govorio je predsjednik LD-a „Trčka“ Davor Nišević, istaknuvši kontinuitet rada i angažman članova koji su kroz godine pridonosili razvoju društva.

LD „Trčka“ osnovano je 1946. godine, a tijekom osam desetljeća djelovanja izraslo je u jedno od društava koja svojim kontinuiranim radom doprinose razvoju i očuvanju lovstva na području Svetog Martina na Muri i Međimurja. Briga o lovištu, divljači i prirodnim staništima dio su aktivnosti koje članovi društva provode tijekom cijele godine.

Svečanosti je nazočio i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je istaknuo važnost lovačkih društava u očuvanju prirode, odgovornom gospodarenju lovištima i zaštiti divljači. Lovstvo, kako je naglasio, nije samo aktivnost vezana uz lov, već uključuje brojne obveze i aktivnosti na terenu kojima se doprinosi očuvanju prirodne ravnoteže i prostora.

„Osamdeset godina rada jedno je veliko razdoblje u kojem su se mijenjale generacije, ali je ostala odgovornost prema prirodi i prostoru u kojem živimo. Lovci svojim radom sudjeluju u očuvanju prirodne ravnoteže, brizi o divljači i staništima, a njihova društva važan su dio života lokalnih zajednica. Međimurska županija nastavit će podržavati njihov rad i aktivnosti koje doprinose očuvanju našeg prirodnog bogatstva“, poručio je župan.

Na svečanosti je bio i načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša, a među uzvanicima i župnik Ivan Herceg, koji je svojevremeno bio član društva.

Svečanost je bila i prilika za dodjelu lovačkih odlikovanja članovima koji su svojim radom pridonijeli razvoju društva i lovstva. Odlikovanja III. reda primili su Bojan Štefulj, Cvetko Perčić, Branko Bogdan, Marko Kutnjak, Sanja Bogdan i Ivan Štefulj, dok su odlikovanja II. reda uručena Davoru Niševiću, Franji Županecu i Marijanu Novaku. Odlikovanja I. reda, za više od tri desetljeća doprinosa, primili su Ivan Rušnjak i Stanislav Srpak.

Fotografije: Medjimurski.hr

Društvo je osnovano 1946. godine, a kroz osam desetljeća prošlo je kroz različite organizacijske i teritorijalne promjene. Danas okuplja lovce s područja Donjeg Kraljevca i Goričana, a važan dio njegova djelovanja čine briga o divljači, uređenje i očuvanje staništa te odgovorno gospodarenje lovištem.

O kontinuitetu rada svjedoče i ulaganja u infrastrukturu društva. Posljednjih godina uređena je nadstrešnica s pečenjarom, izgrađen sanitarni čvor te uređena nova rasjekaonica mesa s rashladnim sustavom, čime su unaprijeđeni uvjeti rada i obrada divljači. Lovački dom u Goričanu izgrađen je 2011. godine, a danas predstavlja mjesto okupljanja članova i brojnih prijatelja društva.

Svečanost je bila prilika i za podsjetnik na važnost lovstva koje, osim samog lova, podrazumijeva sustavnu brigu o prirodi i divljači. Na tu je ulogu ukazao i župan Međimurske županije Matija Posavec, istaknuvši doprinos lovaca očuvanju prirodne ravnoteže i zaštiti okoliša.

„Lovci su ljudi koji ne samo love, već i čuvaju prirodu te daju velik doprinos ravnoteži u prirodi i zaštiti okoliša. Upravo zato važna je i uloga Lovačkog saveza Međimurske županije. Međimurska županija ove je godine riješila novu lovnu osnovu za idućih deset godina, a očekujemo da će dodatni iskorak donijeti i novi Zakon o lovstvu“, poručio je župan.

Na važnost društva osvrnuo se i načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, ujedno dugogodišnji član LD-a Srnjak. Istaknuo je kako lovstvo za njega predstavlja puno više od samog lova „Riječ je o boravku u prirodi, druženju, prijateljstvu i zajedništvu koje se kroz godine razvijalo među članovima društva. Upravo su takvi odnosi, uz predan rad na terenu, jedan od razloga zbog kojih je društvo uspjelo održati kontinuitet tijekom osam desetljeća,“ poručio je načelnik.

Obilježavanje 80. obljetnice bilo je i prilika za odavanje priznanja članovima koji su svojim dugogodišnjim radom pridonijeli razvoju društva. Odlikovanja Hrvatskog lovačkog saveza I. reda primili su Josip Vugrinec, Franjo Štefan i Mladen Čonka, II. reda Krunoslav Studen, Đuro Lepen i Josip Bašnec, dok su odlikovanja III. reda primili Josip Recek i Dražen Kovač. Posebno priznanje uručeno je Đuri Lepenu za 60 godina djelovanja u društvu.

Fotografije: Medjimurski.hr

Na samome početku sudionike je pozdravio župan Međimurske županije Matija Posavec, te naglasio kako uključivanje predstavnika nacionalnih manjina u izvršne strukture lokalne i regionalne vlasti omogućuje bolje prepoznavanje konkretnih problema i potreba na terenu.

„Važno je da imamo ljude koji poznaju konkretnu problematiku, koji žive s tim izazovima i koji mogu pomoći da se problemi pravodobno detektiraju. Državne strukture trebale bi više uvažavati tu razinu i uključivati predstavnike nacionalnih manjina u procese u kojima se odlučuje o pitanjima koja ih se izravno tiču. Radna tijela i institucije ne bi trebali donositi zaključke i rješenja bez uključivanja ljudi koji su svakodnevno na terenu“, poručio je župan.

Dodao je kako je za rješavanje problema potrebna snažnija i kontinuirana podrška države. „Puno toga je počelo ambiciozno, ali je dio aktivnosti s vremenom stao. Detektirali smo izazove, a sada je važno napraviti korak dalje i postići konkretne rezultate. Obrazovanje nam je pritom jedan od najvažnijih prioriteta, ali izazova ima još mnogo i zato treba slušati ljude s terena“, rekao je župan.

Zamjenik župana Elvis Kralja, ima punu podršku Međimurske županije u nastojanjima da se svi izazovi i prepreke u suživotu sa romskom zajednicom rješavaju i da se rezultati tih aktivnosti vide u praksi.

„U Međimurju žive i pripadnici drugih nacionalnih manjina i svima želimo osigurati ostvarivanje njihovih prava, no s obzirom na specifičnost izazova, najviše se bavimo  romskom zajednicom“, zaključio.

Na koordinaciji su, uz zamjenice i zamjenike župana, sudjelovali i predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – državna tajnica Fadila Bahović te ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku Danijela Gaube, a sastanku je nazočila i pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić.

Teme sastanka su bile razmjena iskustava i primjera dobre prakse u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, predstojeći izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Zamjenik župana Elvis Kralj predstavio je položaj romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji te aktualne izazove s kojima se suočavaju. Govorio je i o primjerima dobre prakse te aktivnostima koje se provode s ciljem poboljšanja položaja Roma.

Kao jedno od važnih pitanja izdvojio je neriješene imovinsko-pravne odnose i pitanje legalizacije objekata, koje u pojedinim naseljima otežava rješavanje drugih pitanja važnih za svakodnevni život. S time je povezano i pitanje pristupa osnovnoj komunalnoj infrastrukturi, uključujući električnu energiju i pitku vodu. Istaknuo je kako se pritom ne radi o traženju posebnih pogodnosti, već o nastojanju da se pronađu održiva i zakonita rješenja za osiguravanje osnovnih životnih uvjeta, uz istodobno uvažavanje svih pravnih i imovinsko-pravnih okolnosti.

„Kada govorimo o električnoj energiji i pitkoj vodi, govorimo o osnovnim životnim uvjetima. Istodobno, svjesni smo da su rješenja složena i da se moraju tražiti u skladu sa zakonom i u suradnji svih nadležnih institucija. Važno je da se ti problemi ne promatraju samo kao pojedinačni slučajevi, nego da se sustavno traže modeli koji će omogućiti njihovo rješavanje“, rekao je.

Najavio je kako će ovu temu nastojati otvoriti i na razini Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, čiji je član. Nakon nedavno održane tematske sjednice posvećene obrazovanju Roma, kao mogući sljedeći korak istaknuo je održavanje tematske sjednice posvećene legalizaciji objekata te mogućnostima rješavanja pitanja pristupa osnovnoj komunalnoj infrastrukturi.

Sudionici koordinacije razgovarali su i o predstojećim izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji će se održati u svibnju 2027. godine. Razmijenjena su iskustva vezana uz dosadašnje izborne procese, kao i funkcioniranje vijeća nacionalnih manjina na lokalnoj i regionalnoj razini.

Državna tajnica Fadila Bahović istaknula je kako je upravo pitanje sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina na izborima jedna od važnih tema razgovora. „Poseban smo naglasak danas stavili na probleme s kojima se susreću Romi. Složili smo se da trebamo učiniti više kako bi se njihov položaj poboljšao. Jedna od bitnijih točaka današnjeg sastanka bili su izbori koji će se održati u svibnju. Trenutačno u Hrvatskoj imamo 339 vijeća i 105 predstavnika nacionalnih manjina i u interesu nam je da se to održi“, rekla je Bahović.

Dodala je kako je važno potaknuti pripadnike nacionalnih manjina da iskoriste svoje pravo sudjelovanja na izborima, budući da postoje jedinice lokalne samouprave u kojima se ne kandidira nijedan kandidat, zbog čega na kraju nema ni predstavnika na kojeg pripadnici manjine prema zakonu imaju pravo.

Razgovaralo se i o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, uz razmjenu iskustava iz prakse i razmatranje mogućnosti za daljnje unapređenje ostvarivanja manjinskih prava.

Nakon radnog dijela koordinacije sudionici su posjetili Muzej Riznice Međimurja, te Štrigovu, gdje su obišli crkvu sv. Jeronima te Mađerkin breg, jednu od najprepoznatljivijih turističkih i krajobraznih lokacija Međimurja.

Sporazum su potpisali župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik Općine Belica Petar Janušić, a potpisivanju su nazočile i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah te ravnateljica Osnovne škole Belica Martina Kolar.

Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji krovišta iznosi 57.910 eura. Međimurska županija osigurat će 50.000 eura, dok će Općina Belica u projektu sudjelovati s 7.910 eura.

Rekonstrukcijom krovišta unaprijedit će se stanje i funkcionalnost školske zgrade, a riječ je o ulaganju koje će pridonijeti kvalitetnijim uvjetima za svakodnevni rad i boravak učenika i djelatnika. Istodobno, obnovom se stvaraju preduvjeti za dugoročnije i racionalnije održavanje objekta.

Ovaj projekt dio je kontinuirane suradnje Međimurske županije i Općine Belica na ulaganju u školsku infrastrukturu. U posljednjih nekoliko godina značajna sredstva usmjerena su kako u matičnu školu u Belici, tako i u Područnu školu Gardinovec.

Tako je 2024. godine u preuređenje sportskih terena i dovršetak radova na pročelju PŠ Gardinovec uloženo 15.500 eura, dok je 2022. godine za obnovu fasade na zgradi PŠ Gardinovec izdvojeno 16.000 eura. Ranije, 2019. godine, realizirana je nadogradnja školske zgrade i završni radovi unutarnjeg uređenja matične škole, u što je uloženo 69.000 eura.

Rekonstrukcija krovišta još je jedno konkretno ulaganje u školsku infrastrukturu na području Međimurske županije, usmjereno na kvalitetu školskog prostora, obnovu školskih objekata i stvaranje kvalitetnih uvjeta za učenike i djelatnike.

objavljuje

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija studentima u akademskoj godini 2026/2027.

U skladu sa Statutom Zaklade Mikec raspisuje se natječaj za dodjelu stipendija nadarenim studentima slabijeg imovinskog stanja s područja Međimurske županije za akademsku godinu 2026/2027.

Za prijavu na natječaj potrebno je prikupiti sljedeće dokumente:

• Zamolbu za stipendiranje s indikacijom socijalnog/imovinskog stanja
• Životopis s osobnim podacima (ime/prezime, adresa, grad, OIB, tel/mob, e-mail) i brojem žiro računa (IBAN)
• Izjavu kandidata o ne primanju drugih stipendija u akademskoj godini 2026/2027. (napisanu u slobodnoj formi)
• Potvrdu o visini dohotka i primitaka za prijavitelja osobno i za sve članove kućanstva izdanu od Porezne uprave za 2025. godinu (bez obzira da li su članovi kućanstva maloljetni, punoljetni, nezaposleni, zaposleni ili u mirovini)
• Potvrdu o upisu (za kandidate koji upisuju 1. godinu studija)
• Potvrdu o upisu i prijepis ocjena sa svih godina (za kandidate na višim godinama)
• Preporuku općinskog načelnika/gradonačelnika ili župnika (opcionalno).

Prednost pred drugim kandidatima s istim uvjetima imaju prošlogodišnji stipendisti koji su u akademskoj godini 2025/2026. ostvarili prosjek ocjena 4,3 ili veći.

Prijave se zaprimaju isključivo popunjavanjem web obrasca objavljenim na web stranici www.zakladamikec.hr

Rok za podnošenje prijava je 9. listopada 2026. godine. Svi kandidati će o odluci Zakladne uprave i rezultatu natječaja biti obaviješteni do kraja studenog 2026. godine.

Predsjednik Zakladne uprave

Neven Mikec

Briga o starijim osobama i stvaranje uvjeta za dostojan život jedan su od važnih prioriteta Međimurske županije. Svjesna da osobe koje primaju nacionalnu naknadu za starije osobe često žive s vrlo skromnim prihodima, Međimurska županija uvela je novu mjeru jednokratne financijske pomoći kojom će dodatno podržati najugroženije starije stanovnike.

Za ovu je mjeru u županijskom proračunu osigurano 106.500 eura, a 355 korisnika nacionalne naknade s područja Međimurske županije dobit će jednokratnu pomoć u iznosu od 300 eura. Sredstva su namijenjena za podmirivanje svakodnevnih životnih troškova, poput režija, ogrjeva, lijekova i drugih potreba.

Nova je mjera predstavljena na konferenciji za medije u Maloj vijećnici Međimurske županije, na kojoj su o njezinoj važnosti govorili župan Međimurske županije Matija Posavec i županijski vijećnik Hrvatske stranke umirovljenika Zlatko Marciuš, čija je inicijativa bila poticaj za uvođenje ove pomoći.

„Rujan započinjemo konkretnom potporom našim umirovljenicima i starijim osobama. Zajedničkim dogovorom i suradnjom ove smo godine potporu iz županijskog proračuna usmjerili prema korisnicima nacionalne naknade za starije osobe. Detektirali smo da je riječ o skupini naših sugrađana koja je u najvećem riziku i kojoj je dodatna pomoć najpotrebnija. Zato smo osigurali 300 eura pomoći za svakog korisnika, a sredstva će moći iskoristiti za režije, ogrjev, lijekove ili druge životne troškove“, istaknuo je župan Matija Posavec.

Dodao je kako su današnji umirovljenici i starije osobe svojim radom i životom značajno pridonijeli razvoju Međimurja te da je odgovornost zajednice brinuti o njima. „Ovo je ruka suradnje, solidarnosti i zahvalnosti generacijama koje su gradile Međimurje kakvo danas imamo. Na području županije više od 10.000 umirovljenika povezano je kroz udruge, druženja, sportske i druge aktivnosti i nastavit ćemo ih podržavati,“ rekao je župan.

Uz jednokratnu financijsku pomoć, Međimurska županija nastavlja sustavno ulagati u kvalitetu života i dostupnost usluga za starije osobe. Umirovljenicima i osobama starijima od 65 godina i dalje je osiguran besplatan autobusni prijevoz na području Međimurske županije, Županija sufinancira ulaznice za bazene te preuzima trošak izrade iskaznica za korištenje besplatnog željezničkog prijevoza umirovljenika na području Hrvatske.

Važna ulaganja nastavljaju se i u sustav institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec ulazi u veliku rekonstrukciju koja će obuhvatiti krovište, instalacije, kupaonice i druge dijelove objekta, a zbog potrebe osiguranja nesmetane skrbi za korisnike radovi će se provoditi fazno. Istodobno u Depandansi počinju radovi na uređenju novog odjela za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, kapaciteta za 20 korisnika. Vrijednost ulaganja iznosi oko 350.000 eura, a početak rada odjela očekuje se sredinom prosinca.

U završnoj je fazi opremanja i pripreme za početak rada Centar za starije osobe u Nedelišću, koji će imati 122 smještajna kapaciteta i 300 izvaninstitucionalnih usluga, čime će biti obuhvaćeno više od 400 osoba. Kroz Centar za pomoć u kući Međimurske županije gerontodomaćice trenutno pružaju podršku za oko 150 samačkih i staračkih kućanstava, dok se istodobno priprema realizacija Palijativnog centra u Feštetiću, za koji je natječaj za izvođenje radova već objavljen.

Inicijativa za uvođenje jednokratne financijske pomoći došla je od županijskog vijećnika Hrvatske stranke umirovljenika Zlatka Marciuša, koji je istaknuo kako se među korisnicima nacionalne naknade nalaze uglavnom osobe koje tijekom života nisu bile u formalnom radnom odnosu, poput domaćica i poljoprivrednika, zbog čega danas imaju vrlo niska ili nikakva primanja.  „Imamo velik broj umirovljenika s jako niskim primanjima kojima je sve teže podmirivati svakodnevne životne troškove. Ova pomoć od 300 eura možda se nekome čini kao mali iznos, ali ljudima koji žive od nacionalne naknade znači jako puno. Zahvaljujem županu što je prihvatio ovaj amandman i omogućio da se ova pomoć osigura iz županijskog proračuna. Vjerujem da će novac dobro doći i pomoći mu u podmirivanju troškova koji su danas sve veći“, rekao je Marciuš.

Koliko ovakva pomoć znači osobama s najnižim primanjima, istaknuli su i predstavnici umirovljeničkih udruga. Predsjednica Matice umirovljenika Međimurske županije Nada Lovrec naglasila je kako je nacionalna naknada vrlo niska te da svaka dodatna pomoć mnogo znači. „Nacionalna naknada je jako mala. Hvala Međimurskoj županiji što ima sluha i što brine da ti ljudi ne ostanu zaboravljeni. Za nekoga je 300 eura možda malo, ali za čovjeka s tako malim primanjem to je veliko bogatstvo“, rekla je Lovrec.

Predsjednica Udruge umirovljenika grada Čakovca Dubravka Cilar i predsjednik Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije Franjo Novak također su zahvalili na osiguranoj pomoći, istaknuvši kako će dodatnih 300 eura mnogim starijim osobama olakšati podmirivanje svakodnevnih troškova.

Način provedbe mjere pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i hrvatske branitelje Međimurske županije Sonja Tošić Grlač. Kako bi pomoć bila pravodobno i jednostavno dostupna svim korisnicima, Županija je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pribavila podatke o korisnicima nacionalne naknade na području Međimurja te, u suradnji s gradovima i općinama, osigurala njihove privole za isplatu. Jednokratna pomoć bit će isplaćena na isti način na koji korisnici primaju nacionalnu naknadu – na bankovni račun, odnosno putem poštanske uputnice za one koji naknadu primaju tim putem, isplata pomoći od 300 eura kreće sljedeći tjedan.

Ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec Suzana Belović nadovezala se na najavljena ulaganja i radove koji uskoro slijede u Domu, istaknuvši kako je riječ o važnom iskoraku za korisnike i kvalitetu skrbi. „Imamo sreću što u Međimurskoj županiji imamo ljude koji razmišljaju o osobama kojima je pomoć potrebna. Pred nama je velika rekonstrukcija Doma, ali i uređenje novog odjela za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i demencije. To su ulaganja koja su nam zaista potrebna i koja će značajno unaprijediti uvjete za naše korisnike. Posebno nam je važno da osobama koje trebaju dodatnu i specifičnu skrb možemo osigurati prostor i uvjete prilagođene njihovim potrebama“, rekla je Belović.

URBROJ: 2109-09-5/01-26-2

Čakovec, 01. rujna 2026.

Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, na temelju odredbe članka 160. stavka 1. i članka 162. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) i članka 7. stavka 2. točke 1. Uredbe o informiranju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 64/08, 3/17) objavljuje

I N F O R M A C I J U

o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:

Međugeneracijski park Sveti Martin na Muri, Općina Sveti Martin na Muri, Međimurska županija

Tijelo nadležno za provedbu postupka

Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Čakovec, R. Boškovića 2.

Pravni temelj za vođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš su odredbe članka 82. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša i odredbe članka 24., 25., 26. i 27. Uredbe o procjene utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14, 3/17 i 48/26; u daljnjem tekstu: Uredba). Naime, za zahvate navedene u točki 2.1. Zahvati urbanog razvoja – sportski i rekreacijski centri površine od 5 do 20 ha, Priloga III. Uredbe, ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi nadležno upravno tijelo u županiji. Izmjena zahvata s Priloga III. koja bi mogla imati značajan negativni utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativni utjecaja na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Nositelj zahvata

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI, Trg Svetog Martina 7, Sveti Martin na Muri, OIB: 90870759737.

Lokacija zahvata

Predmetni zahvat nalazi se na području općine Sveti Martin na Muri u Međimurskoj županiji, k.č.br. 6073/1, 6073/7, 6073/8 i 6073/9 k.o. Sveti Martin na Muri

Sažeti opis zahvata

Namjeravani zahvat u okolišu je uređenje i dogradnja područja Međugeneracijskog parka Sveti Martin na Muri koji zauzima površinu od 13,41 ha od čega oko 3,55 ha vodenih površina. U postojećem sadržaju parka uređene su površine na oko 1,14 ha s građevinama u funkciji izletničkog turizma i rekreacije na vodi koje se planira proširiti za dodatnih 0,81 ha površine, dok je dodatno na lokaciji zahvata moguće sukladno namjeni uvođenje sadržaja kampa i rekreativnog jahanja.

Lokacija zahvata koja lokalno nosi naziv Martinska gmajna se nalazi u Međimurskoj županiji te je prirodni nizinski teren tj. lokalitet smješten uz rijeku Muru u općini Sveti Martin na Muri i uz naselje Marof, poznat po tradicijskim površinama i rekreacijskim planovima. Pojam gmajna je tradicionalna poljoprivredna površina - prostor ili pašnjak, najčešće unutar naplavne ravni, u prošlosti korištena za ispašu stoke poljoprivrednika određenog sela. To je bio prostor na kojem su, posebice mlađe generacije, provodile značajan dio vremena čuvajući stoku na ispaši. U okolici Svetog Martina na Muri postojale su četiri veće gmajne, nekad međusobno povezane, a koje nose naziv po naseljima uz koje se nalaze Lapšinska, Martinska, Vrhovljansko-žabnička i Hlapičinska.

Predmetno područje lokacije zahvata je dio krajobraza uz Muru povezivano s planovima za turističke i rekreacijske sadržaje. Procesi deagrarizacije doveli su do statusa da su gmajne prepuštene sukcesiji i postepenom prelasku iz pašnjaka u šikaru i šumu, a često su i mjesto rasprostranjena invazivnih stranih vrsta, a na lokaciji zahvata u prethodnom razdoblju odvijala se i eksploatacija građevnog pijeska i šljunka.

Lokacija zahvata sukladno Prostornom planu uređenja Općine Sveti Martin na Muri nalazi se na izdvojenom građevinskom području izvan naselja u djelomično izgrađenom prostoru gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene te športsko rekreacijske namjene s mogućnosti uređenja zahvata planirane namjene. Postojeća namjena građevina prema namjeni odnosi se na izletnički turizam i rekreaciju na vodi, dok je kao planirana naznačena namjena kamp i rekreativno jahanje.

U svrhu podizanja kvalitete postojećeg izletničkog turizma te razvoja sportsko-rekreativnog, ribolovnog, ekološko-edukativnog turizma na predmetnom obuhvatu planiraju se izgraditi dodatni pomoćni i prateći sadržaji te sportsko-rekreativne površine.

Detalji o zahvatu nalaze se u Elaboratu zaštite okoliša, koji je objavljen uz ovu Informaciju.

Sažeti opis postupka

Nositelj zahvata je uz zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš dostavio Elaborat zaštite okoliša koji je izradio ovlaštenik EKO-MONITORING d.o.o. Varaždin, u kolovozu 2026. godine. Na temelju Elaborata traže se mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i/ili JLP(R)S o tome je li moguće očekivati značajan negativni utjecaj na područje njihove nadležnosti. U okviru postupka ocjene o potrebi procjene obavit će se i Prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Nakon razmotrenih mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i/ili JLP(R)S i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša će donijeti rješenje, kojim će biti utvrđeno da li je potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš ili nije te rezultate Prethodne ocjene.

Nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima – sudionici u postupku:

1. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb,
2. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Trg međimurske prirode 1, Križovec, 40 315 Mursko Središće,
3. Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Međimurska 26b, Varaždin
4. Hrvatske šume d.o.o., UŠP Koprivnica, I. Meštrovića 28, Koprivnica,
5. Županijska uprava za ceste Međimurske županije, Mihovljanska ul. 70, Čakovec
6. Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije, R. Boškovića 2, Čakovec
7. Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, R. Boškovića 2, Čakovec,

Način očitovanja javnosti na informaciju

Javnost i zainteresirana javnost može dostaviti mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u pisanom obliku na sljedeću adresu: Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Čakovec, R. Boškovića 2 ili putem elektroničke pošte na e-mail: okolis@medjimurska-zupanija.hr, u roku 30 dana od dana objave ove informacije, pozivom na gornju klasu.

Način informiranja javnosti i zainteresirane javnosti o ishodu postupka

Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša objavit će na svojim internetskim stranicama (https://medjimurska-zupanija.hr/) rješenje doneseno povodom predmetnog zahtjeva.

Pomoćnica pročelnika za zaštitu okoliša i prirode

dr. sc. Sandra Golubić

Riječ je o projektu izgradnje usporivača prometa na ulazu u Sivicu iz smjera Novog Sela Rok, čiji je cilj dodatno smiriti promet i povećati sigurnost, prvenstveno za pješake i bicikliste.

Vrijednost radova iznosi 86.986,99 eura, a ugovor su potpisali načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović i direktor tvrtke GRADAX Dražen Igrec, koja će biti zadužena za izvođenje radova.

Potpisivanju ugovora nazočio je i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je rekao kako su ovakva ulaganja važna za povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu, osobito pješaka i biciklista. Naglasio je kako se kroz suradnju Županije, Županijske uprave za ceste i jedinica lokalne samouprave kontinuirano ulaže u rješavanje prometno najkritičnijih točaka na području Međimurja, s ciljem stvaranja sigurnije i kvalitetnije prometne infrastrukture za sve građane.

Projekt obuhvaća proširenje ceste, izgradnju pješačko-biciklističke staze te uređenje prometnog otoka, čime će se na ovoj dionici dodatno usporiti promet i povećati sigurnost svih sudionika u prometu.

Za realizaciju radova osigurano je zajedničko financiranje, pri čemu Općina Podturen i Županijska uprava za ceste Međimurske županije sudjeluju s po 50 posto sredstava. Sporazum o zajedničkom financiranju radova potpisali su načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović i ravnateljica Županijske uprave za ceste Međimurske županije Đurđica Hamer.

Uređenjem ovog dijela prometnice povećat će se sigurnost na ulazu u Sivicu, a poseban naglasak stavlja se na sigurnije kretanje pješaka i biciklista te usporavanje prometa na ovoj dionici.

Radovi bi trebali započeti za približno 15 dana, a predviđeni rok za njihov završetak je tri mjeseca.

Ulaganja u prometnu infrastrukturu nastavljaju se kroz suradnju Međimurske županije, Županijske uprave za ceste i jedinica lokalne samouprave, s ciljem povećanja sigurnosti na prometnicama i podizanja kvalitete svakodnevnog života stanovnika Međimurja.