Vlada RH - Međimurska županija

Premijer i pola Vlade RH s pet župana o razvoju hrvatskog sjevera

marko — Tue, 28 Nov 2017 17:36:41 +0000

U Banskim dvorima održan je dvosatni radni sastanak župana pet sjevernih županija s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i ministrima u Vladi, a ispred Međimurske županije istom je prisustvovao župan Matija Posavec koji je priliku iskoristio kako bi se dotaknuo pet ključnih tema za Međimurje, iznalaženje modela povećanja minimalnih plaća kroz rasterećenje nameta gospodarstvu, dizanje standarda zdravstvene skrbi, standarda u obrazovanju, ključnih tema vezanih uz cestogradnju i prometnu povezanost, ali i korištenje socijalnih naknada.
Međimurje ima projekte i zna privlačiti sredstva, našim ljudima trebaju veće plaće!
„Osnovna uloga države je da vodi brigu o ravnomjernom razvoju svih hrvatskih županija, da se vodi računa prvenstveno o onima koji stvaraju dodanu vrijednost, a to su radnici, u ključnim industrijama i granama koje po prosjeku plaća itekako zaostaju, jer danas svih pet županija imaju 18 posto manji prosjek plaće od državnog prosjeka. Važan je dijalog, neophodno je razgovarati o tome koliko Vlada RH može pomoći projektima na sjeveru zemlje, a samim time i svim našim sugrađanima“, naglasio je Posavec i pritom objasnio kako imamo mnogo projekata koje provodimo samo zahvaljujući dobro napisanim i pripremljenim projektima iz EU fondova. Međimurje je pokrenulo ciklus projekata teških više od milijardu kuna, s naglaskom na zdravstvo, obrazovanje, kulturnu baštinu, prometnu infrastrukturu i gospodarstvo.
Podržite strateške projekte u Međimurju, pokrenuli smo ciklus vrijedan milijardu kuna!
„Stoga apeliram da Vlada da podršku za sve projekte koje smo započeli. Važno je pružiti jednaku šansu svima i omogućiti nam da se razvijamo onako kako najbolje znamo“, dodao je međimurski župan i kao jednu od glavnih zajedničkih tema zajedno s Damirom Bajsom, županom Bjelovarsko-bilogorske županije, Radimirom Čačićem, županom Varaždinske županije, Darkom Korenom, županom Koprivničko-križevačke županije te Željkom Kolarom, županom Krapinsko-zagorske županije istaknuo prijedlog o osnivanju Savjeta za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku koji su župani pet sjevernih županija uputili Vladi, a upravo temeljeno na Odluci Vlade koja već postoji za Slavoniju, Baranju i Srijem. Riječ je o jednom od prvih takvih susreta ovakve vrste kada su za istim stolom bili župani sjevera s čelništvom Vlade RH i velikim dijelom ministara, a kada se raspravljalo o temeljima buduće suradnje, utjecaju izmjena Zakona o regionalnom razvoju i činjenici kako će se po novom zakonskom modelu utvrđivati i usklađivati prioriteti jedinica lokalne (regionalne) samouprave i nacionalne razine.
„Ono što očekujem u državnom proračunu za iduću godinu su financijska sredstva za Dom zdravlja, završetak započetih projekata, izgradnje škole u Pribislavcu te školskih dvorana u Orehovici, Strahonincu i Goričanu, završetak projektiranja, otkup zemljišta i početak radova na dionici brze ceste Čakovec-Varaždin, ubrzani nastavak projekata cestovnih obilaznica Čakovca, Preloga i Murskog Središća, pojačanog ulaganja u državne ceste na relacijama Čakovec-Hodošan, Čakovec, Mursko Središće i Čakovec-Štrigova te sufinanciranje programa energetske obnove svih srednjih i nekoliko osnovnih škola. To su osnovne pretpostavke da možemo završiti ovaj investicijski ciklus jer ćemo u proračunu Međimurske županije za iduću godinu osigurati sredstva za projektnu dokumentaciju za nove osnovne škole u Nedelišću, Murskom Središću i Trnovcu, srednju školu u Prelogu, školske dvorane u Sv. Martinu na Muri i Vratišincu te adaptaciju još nekoliko osnovnih škola“, naglasio je međimurski župan. Sastanku su uz premijera i župane prisustvovali još i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministar državne imovine Goran Marić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, te ministar turizma Gari Capelli.
Ministar financija Posavcu je na njegov apel naglasio kako radna skupina priprema nekoliko modela po kojima bi trebalo biti osjetno povećanje minimalne plaće. Marić dodaje kako će novim zakonom o financiranju lokalne i reg samouprave 22 od 25 općina i gradova u Međimurju imati veće prihode proračuna, a dodatni model decentralizacije bit će predstavljen idućeg petka na sastanku svih župana i Vlade u Šibeniku. Ministar Kujundžić pak je obećao naći rješenje za Dom zdravlja te odobrio dodatnih 8 milijuna kuna za sanaciju dugova ŽB Čakovec. Ministrica obrazovanja kazala je kako se iz državnog proračuna neće graditi škole, ali zbog specifičnih uvjeta osigurana su sredstva za izgradnju škola u Vukovaru i Pribislavcu.
Ministar prometa rekao je kako će se dobar dio projekata prometne infrastrukture naći u planu građenja Hrvatskih cesta za iduću godinu, te kako je u ovom trenutku u izradi studija utjecaja na okoliš za brzu cestu Čakovec – Varaždin, nakon kojeg slijedi projektiranje koje bi trebalo biti završeno do sredine iduće godine. Kako su dogovorili župan i ministar, sve ostalo definirat će na skorom novom sastanku, najavljenom u Međimurju.
Cilj sastanka svakako je bila daljnja razrada ključnih prioriteta i projekata s kojima se premijer upoznao u okviru obilaska hrvatskih županija, a novi sastanak zakazali su u veljači iduće godine.
[ngg_images source="galleries" container_ids="1320" display_type="photocrati-nextgen_basic_thumbnails" override_thumbnail_settings="1" thumbnail_width="120" thumbnail_height="90" thumbnail_crop="1" images_per_page="100" number_of_columns="0" ajax_pagination="0" show_all_in_lightbox="0" use_imagebrowser_effect="0" show_slideshow_link="0" slideshow_link_text="[Prikaz slika]" order_by="imagedate" order_direction="DESC" returns="included" maximum_entity_count="500"]

Pet župana kod predsjednika Hrvatskog sabora o temi decentralizacije

marko — Mon, 28 Nov 2016 10:22:15 +0000

Kako bi hrvatske županije bile ravnopravno uključene u reformske zahvate vezane uz lokalnu i područnu samoupravu, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov održao je u radni sastanak s izaslanstvom Hrvatske zajednice županija. Među županima koje su u svom radu pokazale pozitivne primjere dobre prakse, koji je danas potreban Hrvatskoj, istaknuta je i Međimurska županija čiji je župan Matija Posavec već održao niz sastanaka, panela i izlaganja, govoreći o reformi lokalne i regionalne samouprave. Stoga je tom prigodom i prisustvovao sastanku u Hrvatskom saboru, uz Milorada Batinića kao potpredsjednika Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, saborskog zastupnika Nikolu Grmoju, Gorana Pauka, župana Šibensko-kninske županije i predsjednika Hrvatske zajednice županija, župana Istarske županija Valtera Flegu, župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadinu, župana Koprivničko-križevačke županije Darka Korena i pročelnika UO za financije Zagrebačke županije Ivicu Bošnjaka.
Nema ukidanja županija!
„Uvijek je dobro ići u cjelovite reforme, promjene i izmjene koje nam omogućuju funkcioniranje javnih institucija kao istinski, učinkovit servis naših građana, i ako ćemo raditi na taj način, imate punu podršku“, rekao je tom prilikom Posavec i dodao kako je važna pravedna raspodjela sredstava i postavljanje reda u sustav javne uprave. „Očekujem jednu intenzivnu suradnju, nakon koje se nadam da ćemo zajedno donijeti odluke, čemu će sigurno poslužiti i ovaj prvi radni sastanak. Svaka najavljena reforma koju planiramo u roku od 14 mjeseci nije da se županije ukinu, već nam služe kao osigurač da se konačno napravi reforma, prvenstveno lokalne samouprave, općina i gradova“, rekao je predsjednik Sabora objasnivši kako su si dali taj određeni rok u kojem će u dogovoru s županima naći model za decentralizaciju. „Slažem se da se dio ovlasti i dio sredstava treba spustiti na županijsku razinu, pa iz županijske na lokalnu, županije i jedinice lokalne samouprave svojim radom zaslužuju participirati u investicijama, sredstvima iz EU investirati i stvarati, a svjesni smo da ako ne dobe pomoć iz države da ne mogu ništa“, nastavio je Petrov i naglasio kako je činjenica da sustav treba promijeniti jer je trenutno neodrživ.
Stoga je dogovoreno da će se zajednički u tom razdoblju napraviti plan, na molbu međimurskog župana, a uz podršku predsjednika Sabora oformiti stručni tim ljudi koji će ga i provesti, te vratiti odgovornost županijama, gradonačelnicima i načelnicima. Župana Komadina pritom je objasnio kako su upravo županije najzdraviji, ali i najtransparentniji dijelovi zemlje u upravljanju javnim novcem i objasnio da se od 2002. kada je krenula decentralizacija u županijama unaprijedilo poslovanje i zabilježen je evidentan napredak. „Važno je donošenje reforme za državu, promjene su dobrodošle, ali ne neodgovorno prema regionalnoj i lokalnoj samoupravi“, zaključio je, dok župan Koprivničko-križevačke županije objasnio kako su svi župani uvijek spremni aktivno sudjelovati u reformi te da se ne smiju baviti pitanjem jesu li potrebne županije i u kojoj formi, već treba naglasiti rezultate, projekte i uvesti fond izravnanja, da mogu sve jedinice raditi i funkcionirati na jedan i pravedan način.
Predsjednik zajednice županija objasnio je kako je na sastanku jedna stabilna garnitura, predstavnici županija koje iskaču iz svih okvira, administrativno uređeni, odgovorne i transparentne. „Maksimalno radimo na racionalnom poslovanju i čekamo jednu konkretnu i funkcionalnu decentralizaciju. Apeliram da nastavite na onome što svi očekujemo, a to je da se skupi Vlada i donesu odluke u kojima se razvlasti državi. Tada ćemo biti još efikasniji, bolji i uspješniji“, zaključio je Pauk. „Uvijek govorim da imam dva modela u odnosu prema županijama, a to su ili ojačati županije ili smanjiti njihov broj. Danas ako ih odlučimo ojačati, napravit ćemo cijeli model, a uz njegovu funkcionalnost napraviti ogromne pomake. U periodu od 14 mjeseci s radom će krenuti i Ured za digitalno društvo koji će imati za cilj povezati javnu upravu na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razni. Time ćemo, upravo po primjeru koji upravo županije već provode, povećati i transparentnost države, mjeriti efikasnost službenika, racionalizirati troškove i dobiti objektivne pokazatelje kako sustav radi te kako ga treba organizirati“, za kraj je dodao Petrov i najavio novi skori sastanak na istu temu, no u još širem sastavu.

Gradnja mosta Kotoriba-Murakeresztur postaje strateški prioritet

jasminka — Tue, 16 Feb 2016 14:50:34 +0000

U Donjem Međimurju već dugo postoji želja za povezivanjem sa pomurskim Hrvatima i općinama uz granicu na strani Mađarske. Tako je još početkom 2000. godine osnovana mješovita komisija koja je dala ideju za gradnjom mosta koji bi doprinio toj suradnji. „Ta želja konačno dobiva formu i sadržaj te su sada konačno stvoreni svi preduvjeti kako bi se taj projekt i realizirao“, rečeno je na održanoj press konferenciji u Općini Kotoriba kojoj su prisustvovali župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik županijske Skupštine Mladen Novak i načelnik općine Kotoriba Ljubomir Grgec. Sam projekt izgradnje i uređenja cestovnog mosta i graničnog prijelaza Kotoriba-Murakeresztur trebao bi biti dovršen do 2020. godine, a vrijednost se procjenjuje na oko 115 milijuna kuna. „Mi ćemo i dalje, kao i do sad, lobirati prema Vladi RH i resornim ministarstvima, kako bi se sam projekt mogao realizirati i puno prije tog roka, jer ovaj kraj to zaslužuje a to nije interes samo Međimurja već i Hrvatske općenito“, istaknuo je župan Posavec te dodao kako u pograničnom području Mađarske živi oko 7000 Hrvata, a kako se cestom do tih ljudi od Kotoribe treba putovati 52 km. „Zadatak je i države da brine o tim ljudima, a uostalom time bi se olakšao prolaz turista koji dolaze u Hrvatsku s te strane, jer u toku turističke sezone graničnim prijelazom Goričan prođe oko 3 milijuna turista“, zaključio je Posavec. Važnost ovog prometno-gospodarskog projekta nije samo za Međimursku županiju, već i za susjedne županije poput Koprivničko-križevačke, kojima bi se skratio put do autoceste Zagreb-Budimpešta. „Izgradnja tog mosta strateški je važna za cijelu Hrvatsku, no iz naše perspektive, to bi otvorilo velike razvojne mogućnosti Donjeg Međimurja, koje do sad nisu postojale“, izjavio je Novak i naglasio kako će realizacija projekta doprinijeti razvoju našeg turizma, gospodarstva te omogućiti privlačenje novih investicija, a da će sve to rezultirati boljim odnosima Hrvatske i Mađarske općenito. Potrebno je spomenuti kako je Vlada Republike Mađarske prošle godine angažirala nezavisnu tvrtku za procjenu opravdanosti graničnih prijelaza između Hrvatske i Mađarske, a pokazalo se kako upravo ovaj prijelaz zadovoljava sve kriterije, zbog čega je odlučeno kako će on biti prioritet. „Posebno me veseli što je mađarska Vlada tu odluku objavila u službenom listu 7. siječnja, pa se nadam kako ćemo uz pomoć Županije sada uspjeti dobiti i suglasnost naše Vlade za potpisivanje sporazuma i realizaciju projekta“, naglasio je načelnik Grgec. Prema idejnom rješenju projekta, planirana dužina mosta je 186 metara a širina 10 metara te će se s obje strane kolnika napraviti pješačko-biciklistička staza. Ono što je bitno za naglasiti jest kako će se projekt većim dijelom financirati sredstvima EU fondova, točnije u sklopu Interreg V-A, a izgradit će se kraj već postojećeg željezničkog mosta preko rijeke Mure.