šume - Međimurska županija

Na prvi dan proljeća i Svjetski dan šuma ispred Međimurske županije posađeno prvo certificirano stablo Gupčeve lipe

marko — Wed, 21 Mar 2018 15:47:06 +0000

Prvog dana proljeća ujedno se obilježava i Svjetski dan šuma. Tom prigodom, župan Međimurske županije Matija Posavec sa svojom zamjenicom Sandrom Herman i pročelnikom Upravnog odjela za poslove župana Goranom Gotalom, a uz prisustvo predstavnika iz Udruge privatnih šumoposjednika Međimurja „Jegnjed“ predsjednika Tomislava Nikolića, dopredsjednika Roberta Samboleka te ispred Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe, nadležan za privatne šume Međimurja Mario Vlašića, posadili su certificiranu sadnicu „Gupčeve lipe“ ispred zgrade Međimurske županije.
„Sadnjom Gupčeve lipe šaljemo jednu snažnu poruku o zaštiti prirode i okoliša i to upravo na današnji dan. Iskazat ćemo važnost očuvanja šume u Međimurskoj županiji u kojoj se nalazi 11 505 hektara šume od kojih 7710 hektara otpada na privatno vlasništvo, a 3795 hektara na vlasništvo države. Mi ćemo ovaj dio simbolično hortikulturno srediti te će u samom srcu Čakovca biti lipa koja ima mnogo simbolike vezane uz Međimurje s obzirom da postoji puno mjesta koja su zaštićena prirodnim vrijednostima, isto kao što je 2/3 Međimurja u Naturi 2000. Ako smo na ovaj način dali jedan mali skroman doprinos zaštiti prirode i očuvanju šuma, izuzetno mi je drago i napravili smo mnogo“, istaknuo je Posavec.
Međimurska udruga Jegnjed mnogo napora ulaže kako bi usadila svijest cjelokupnom stanovništvu koliko je važno očuvati šume za koje je poznato da pokrivaju trećinu svjetske kopnene površine. „Simbolika čipe, nije samo Gupčeva lipa, već se kod slavonskih naroda smatrala majkom naroda. Smatram da ovom simboličnom sadnjom ukazujemo na probleme šuma u Međimurju i važnost njihovog očuvanja“, rekao je Nikolić. Što se tiče same lipe koja je danas pronašla svoje mjesto u Međimurskoj županiji, ona je certificirana i klonirana te dolazi s područja međimurskih šuma, te je autohtona. Samim time zasigurno će biti jedan od simbola međimurskih šuma, a i ujedno i bitan dio mozaika „hrvatskog cvjetnjaka“.
„Spomenimo da prema posljednjim istraživanjima Međimurska županija prednjači u privatnim šumama. Shodno tome dimenzijama i impozantnim granama lipe koje predstavljaju prirodnu rijetkost, Međimurska županija prepoznala je njezinu simboliku koja se isprepliće i sa Županijom - ponekad samozatajnom, a u većini slučajeva začetnicom u svim segmentima“, dodao je Vlašić.
Uz svaku posađenu sadnicu postoji i svjedodžba Hrvatskog šumarskog instituta o podrijetlu sadnice Gupčeve lipe koja je predana međimurskom županu.
[ngg_images source="galleries" container_ids="1492" display_type="photocrati-nextgen_basic_thumbnails" override_thumbnail_settings="1" thumbnail_width="120" thumbnail_height="90" thumbnail_crop="1" images_per_page="100" number_of_columns="0" ajax_pagination="0" show_all_in_lightbox="0" use_imagebrowser_effect="0" show_slideshow_link="0" slideshow_link_text="[Prikaz slika]" order_by="imagedate" order_direction="DESC" returns="included" maximum_entity_count="500"]

Na kolegiju gradonačelnika i načelnika o EU projektima, povezivanju proizvođača u zadruge i šumama

jasminka — Fri, 24 Feb 2017 08:07:52 +0000

Na 18. sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji koji je danas održan u Velikoj vijećnici u pet se točaka dnevnog reda, dotaknulo tematike europskih natječaja koji su otvorni za prijavu, povezivanja proizvođača u zadruge, projekta Šume i šumarstvo sjeverne Hrvatske te dana informacija o projektu Pomoć u integraciji.
O indikativnim listama koje su najavljene od strane ministarstava i provedbenih tijela, u svom je izlaganju izvijestila Sandra Polanec Marinović, direktorica Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA-e, te pritom predstavila natječaje koji su planirani za 2017. godinu, a vezani su uz jedinice lokalne samouprave. „Kao na primjer natječaji za opremanje zona koji je jedan od većih natječaja, ujedno uskoro očekujemo otvaranje natječaja za ruralni razvoj gdje će se moći financirati vrtići, društveni domovi, vatrogasni domovi i sve ono što je potrebno malim lokalnim zajednicama. To će biti mali infrastrukturni projekti, na koje znamo da gradovi i općine čekaju jedno duže vrijeme spremni za prijavu“, objasnila je i dodala kako je iznimno važno da općine zajednički pripremaju projekte, jer su puno veće šanse da prođu na natječaju, ali i da isti budu kvalitetniji i obuhvate čim veći broj stanovnika. Gradonačelnike i načelnike zanimalo je kakav je sustav financiranja po projektima, na što je Polanec – Marinović odgovorila da svako eventualno predfinanciranje ovisi o svakom od natječaja, no i kako država ima osiguran Fond za sufinanciranje, tako da nije teret više na općinama. „Vidljivi su pomaci u prijavljivanju na projekte te je mnogo više apliciranih projekata naših općina i nadam se da smo mi kao agencija u tome dovoljno pomogli“, rekla je direktorica, na što se nadovezao župan Međimurske županije Matija Posavec, te u ime osnivača agencije rekao kako stručni tim REDEA-e radi odličan posao, te sugerirao svima prisutnima da koristite njihove usluge i pomoć kod prijave projekata. „Iako i dalje prema broju stanovnika jesmo najuspješniji u prijavljivanju europskih projekata, mnogi natječaji u proteklom vremenu nisu bili raspisani i sada kada se to mijenja, potrebna je suradnja jedinica lokalne samouprave i Međimurske županije. Naše REDEA i MENEA bit će na raspolaganju svima da povučemo što više sredstava iz fondova, kao ulaganje u naš kraj“, rekao je međimurski župan dodavši kako je na raspolaganju i energetska agencija MENEA, te uputio načelnike i gradonačelnike da se informiraju oko projekata energetske učinkovitosti koji se već provode u našim školama i zdravstvenim ustanovama.
Miroslav Benko i Zlatko Mehun prezentirali su prijedlog projekta „Šume i šumarstvo sjeverne Hrvatske“, kako Hrvatski šumarski institut, zajedno s Hrvatskim šumama razmišlja o popularizaciji šume na ovim prostorima. „Na ovom bi području stoga putem medija, okruglih stolova, prezentacija, predavanja bilo u školama, regionalnim upravama, selima i/ili gradovima, pričali o značaju šuma te prirode i okoliša u kojem živimo. Želimo samo naglasiti jedan značaj okoliša u kojem svi živimo i važnost da zajedno promoviramo i dižemo javno mnijenje“, objasnio je Benko i dodao da je specifičnost ovog kraja ta što je 70% šuma u privatnom vlasništvu, dok je na razini Hrvatske 80% državnih šuma. Dotaknuo se i teme krađa iz privatnih šuma kao problemu koji je posljednjih godina sve intenzivniji. „U Slavoniji je svega 2% privatnih šuma i tamo se krađe ne događaju jer hrvatske šume odlično funkcioniraju. Kako se krađe događaju najviše u privatnim šumama, to je ono što mi kroz projekt želimo potaknuti i istaknuti te ćemo tada pokušati i djelovati da se te krađe smanje ili da nestanu“, zaključio je Benko.
Na sjednici je dana mogućnost poslovnog povezivanja proizvođača u zadruge, o čemu je pobliže izvijestila Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo i dodala kako je povezivanje u zadruge potrebno kako je danas teško sam opstati na tržištu. „Tradicionalno povezivanje, naročito poljoprivrednih proizvođača u zadruge je neophodno, kako je danas na velikom europskom tržištu opstanak malih proizvođača postao nemoguć. Rekla bi da se pokazuje potreba udruživanja i velikih u još veće sustave, a suradnja sa Županijama, odnosno jedinicama lokalne i regionalne samouprave je najvažnija, jer su zadruge po svojim načelima i biti svog postojanja utkane u regionalni razvoj“, objasnila je i naglasila da iako postoji negativna konotacija prema zadrugama te ih se povezuje s prošlošću, to nikako ne stoji, već zajedničkog udruživanje stvara konkurentnost i lakši izlazak na tržište što je iznimno važno u svakom poslovanju. Zaključeno je kako će se na ovu temu održati dodatni sastanci s udrugama, te ih potaknuti na ovakav korak.
Međimurska županija i Udruga za pomoć djeci i mladeži Osmijeh zajednički su u projektu „Pomoć u integraciji“ – projekt u području potpore provođenju pojedinačnog programa izvršenja kazne zatvora / odgojne mjere koji je prezentiran na sjednici. O istome su govorili Jelena Čugalj iz udruge te Branko Sušec, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti zaključivši kako je ovo važna tema zbog aktualnosti problematike integracije i zapošljavanja maloljetnika i odraslih osuđenih osoba.

Gradonačelnici i načelnici na kolegiju o asistentima, krađama u šumama te ispravnosti međimurske vode

marko — Thu, 24 Sep 2015 10:13:16 +0000

U Međimurskoj županiji osnovan je savez „Prvi korak“ koji okuplja stručnjake i članove međimurskih udruga koje će realizirati jedinstveni projekt osiguravanja asistenata u predškolskim ustanovama. Prema informacijama iznesenima na 12. sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika općina u Međimurskoj županiji, trenutno postoji potreba za 30-ak pomagača, a upravo će novoosnovani savez omogućiti da se ta potreba i realizira te pritom i transparentno financira. Projekt je predstavila Silvija Pucko, osnivačica MURID-a te pritom pozvala sve gradonačelnike i načelnike da podrže ovaj model prema uzoru na Međimursku županiju koja je u svom proračunu za tu svrhu osigurala 100 tisuća kuna te s kojom će u što skorijem roku potpisati ugovor. Time se ujedno teži trajnom rješavanju problema koje će donijeti do sustavnog zapošljavanja i skrbi, zaključio je župan Međimurske županije Matija Posavec i pohvalio još jednom rad svih službi koje su osigurale 54 asistenta za 57 učenika diljem Međimurja, odradivši pritom najbolji projekt u zemlji. Branko Sušec, pročelnik UO za društvene djelatnosti izvijestio je kako svi asistenti već rade, a ima potreba za asistentom još kod 31 učenika. Ista je u suradnji sa šest udruga civilnog društva kandidirana za nove natječaje te se čekaju rezultati, no svakako će podršku dati i Zavod za zapošljavanje, preko programa „Mladi za mlade“.
U Velikoj vijećnici Međimurske županije osim o predškolskom odgoju, bilo je riječi i o zdravstvenoj ispravnosti vode za lokalnu potrošnju u županiji, nakon odrađenog monitoringa od 2011. godine do danas, a kojeg je financirala Međimurska županija. Prema rezultatima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije koje su prezentirali ravnateljica Marina Payerl-Pal i voditelj Djelatnosti zdravstvene ekologije Marko Klemenčić jasno je vidljivo kako uzorci odgovaraju svim propisanim parametrima i to u visokom postotku. Dotakli su se teme lokalnih vodovoda kao što su oni u Hlapičini, Murskom Središću i Križovcu te djelomice u Gornjem Mihaljevcu. Kako oni najčešće ne odgovaraju sanitarnim, tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati vodoopskrbni objekti, prema naputku župana odradit će se ispitivanje ispravnosti te vode kao mjera zaštite građana. Naglasio je kako je važno znati koje se vode moraju kontrolirati, kako bi te informacije pravovremeno došle do Zavoda. Kao zaključak, izneseno je kako će se naručiti i inspekcijska analiza voda u kanalima, kako ima saznanja da neke lokalne i susjedne tvrtke ispuštaju razne tvari u kanale te je nužno na to reagirati. Ravnateljica Zavoda iskoristila je priliku da sve pozove na zaključenje Europskog tjedna kretanja tijekom dana vikenda te pohvalila pritom više od 10 tisuća sudionika ove godine, diljem Međimurja.
Dvije točke odvojene su za tematiku šumarstva, pa je tako Mario Vlašić, ispred Savjetodavne službe dao informaciju o mogućnosti dobivanja potpora iz EU fondova, temeljem Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.- 2020. Šumarstvo se može financirati preko dviju mjera, ulaganjem u fizičku imovinu te mjerom pošumljavanja. U prvoj će se s do milijun eura bespovratnih sredstava financirati šumska infrastruktura i prometnice uz participiranje jedinica lokalne samouprave, dok se drugom omogućava ulaganje u visoko vrijedne šume sa sredstvima do 700 tisuća eura. Županijski vijećnik Dejan Kovač potaknuo je raspravu o provedbi mjera zaštite šuma od krađa te za provođenje šumskog reda. Ilegalne sječe su gorući problem već dugi niz godina, a naglašeno je kako bi se negativna statistika mogla promijeniti uz organizaciju čuvarske službe i veći broj šumarskih inspektora. Dan je prijedlog da se prema državi uputi jedna molba oko izmjene Zakona o šumama koji treba korijenite promjene, kako je nedorečen te ne omogućava da šumovlasnici namire izgubljeno krađom. Nadovezao se i molbom da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima koji nisu u sustavu potpora ili poticaja, njih 45 posto. Do 2019. godine udio potpora iznosi u omjeru 60/40% na teret proračuna RH dok bi od 2019.g. udio potpora iznosio 80/20% u korist EU fondova. Kovač smatra kako zemljoposjednici ostaju bez milijuna kuna, a itekako je potreban poljoprivredi naše županije.
Kolegij je iskorišten i da se predstavi projekt inMemory - elektronskih osmrtnica za gradove i općine, o čemu je govorio Dejan Levačić te predstavio način da se obiteljima preminulih omogući brzo, jednostavno i sigurno slanje osmrtnica na specijalizirana mjesta elektronskim putem.
Valja napomenuti da je 12. sjednica poslužila i za izbor predsjedavajućih nakon odrađene dvije godine mandata. Na nove dvije godine jednoglasno su izabrani Franjo Makovec, načelnik općine Sveti Martin na Muri kao predsjedavajući te Dragutin Lisjak, načelnik Domašinca, kao zamjenik predsjedavajućeg.