[su_tabs vertical="yes"]
[su_tab title="Savez Alpe-Adria"]
Radna zajednica Alpe-Jadran osnovana je u Veneciji 1978. U 35 godina svojeg postojanja značajno je pridonijela oblikovanju potpuno nove geopolitičke slike središnje Europe. Danas su sve nacionalne države iz kojih dolaze članice Radne zajednice Alpe-Jadran dio Europske unije i imaju pristup subvencijskim programima, što je u trenutku osnivanja Radne zajednice bilo potpuno nezamislivo.
22. studenoga 2013. kada je i Međimurska županija postaje ravnopravna članica, Radna zajednica Alpe-Jadran postaje „Savez Alpe-Jadran“, mreža koja bi svim zainteresiranim dionicima trebala olakšati suradnju u okviru projekata i iskorištavanje odgovarajućih EU programa, ali i suradnju na već dokazanima people-to-people projektima, sufinanciranima iz zajedničkoga proračuna.
Ciljevi:
Buduća suradnja na području Alpe-Jadrana prvenstveno bi se trebala širiti u smjeru zapadnog Balkana i tako zatvoriti rupu između postojećih transnacionalnih prostora suradnje kao što su podunavski prostor, jadransko-jonski i alpski prostor i time jamčiti strateško povezivanje. U prvom planu trebala bi biti čim manje birokratska i fleksibilna suradnja usmjerena na projekte koja će uključivati dionike sa svih razina suradnje. Zbog toga bi ubuduće svi potencijalni partneri - od političke i administrativne razine pa sve do nevladinih organizacija - trebali biti dio kooperacijske mreže. Korištenjem dobrih odnosa na području Alpe-Jadrana, izgrađenih u proteklih 35 godina, željeli bismo na nebirokratski i fleksibilan način umrežiti različite dionike, organizacije, ustanove, društava itd. za suradnju na različitim tematskim područjima. Mreža Alpe-Jadran trebala bi biti platforma i servisna služba za međuregionalnu i transnacionalnu suradnju i podrška pri razvijanju i kandidiranju projekata za subvencijske programe Europske unije. Za to bi se, uz podršku people-to-people projektima, trebao jače koristiti i zajednički proračun mreže.
Djelovanje kooperacijske mreže počiva na dva stupa:
Kao prvo mreža nudi nekompliciranu podršku za (potencijalne) zainteresirane za projekte u svim članicama i aktivno pomaže pri njihovom umrežavanju i razvoju projekata.
Zainteresirani za projekte na sve moguće teme imaju pristup mreži koja u biti predstavlja svojevrsnu servisnu službu za zainteresirane za projekte. Zbog toga za svaku regiju članicu mora na raspolaganju biti Alpe-Jadran kontaktna točka (contact point). Ta je točka prvi kontaktni partner za zainteresirane za projekte.
Za svaku kooperacijsku temu jedna od članica preuzima vođenje te teme i ona predstavlja tematsku koordinacijsku točku (thematic coordination point). Taj „TCP" je kontaktni partner za sve članice koje su zainteresirane za tu temu i naravno kontaktna osoba za sve zainteresirane za projekt. Uspjeh suradnje na određenu temu uvelike ovisi o radu TCP-a. TCP može informirati o otvaranju poziva za projekte unutar programa, može organizirati ili pokrenuti priredbe i sajmove na temu projekti ili može razviti vlastite projekte. TCP mora biti dobro povezan s važnim dionicima na tematskom području koje zastupa.
Drugi stup suradnje vlastiti je zajednički proračun, s kojim raspolaže naša mreža, i iz kojeg bi se ubuduće prvenstveno podupirala kandidiranja projekata za EU programe i za to potrebni pripremni radovi; osim toga iz tog proračuna bi se i dalje mogli sufinancirati manji prekogranični projekti.
Članice mreže:
Buduća mreža Alpe-Jadran trebala bi se, osim dosadašnjem krugu članica Radne zajednice Alpe-Jadran, otvoriti i regijama zapadnoga Balkana i potencijalnim talijanskim partnerima zbog maksimalnog iskorištavanja sinergija na dotičnim kooperacijskim prostorima. Na taj će način struktura buduće mreže što se tiče geografskog područja djelovanja i strukture partnera biti vrlo šarolika i raznovrsna. U njoj će svoje mjesto naći nacionalne službe kao i društva i stručni savezi, ali i općine i interesne udruge. Tu činjenicu valja uzeti u obzir pri određivanju statusa člana.
Struktura Saveza Alpe-Jadran
Vijeće Alpe-Jadrana je politički skup predstavnika svih redovnih članova, što znači onih koji plaćaju članarinu i time imaju pravo glasa. Predsjedatelj Vijeća bira se na razdoblje od dvije godine. Vijeće Alpe-Jadrana sastaje se svake dvije godine i određuje temeljno sadržajno usmjerenje aktivnosti Saveza Alpe-Jadran. U ovom se tijelu prvenstveno odlučuje o primanju novih članova i osnivanjem tematskih koordinacijskih točaka (TCP) određuje se vodstvo za pojedina tematska područja. Vijeće svake četiri godine provodi evaluaciju uspjeha suradnje na projektima.
Upravni odbor sastoji se od Glavnog tajništva, svih koordinacijskih ureda redovnih članove (contact points) i tematskih koordinacijskih točaka. Najvažnija zadaća Upravnog odbora jest odobravanje subvencija iz zajedničkog projektnog proračuna Saveza Alpe-Jadran za zajedničke projekte, odnosno za pripremu projekata za kandidiranje u sklopu europskih programa.
Pri Uredu Koruške pokrajinske vlade osniva se Glavno tajništvo kao zajednička koordinacijska i organizacijska služba za članice Saveza Alpe-Jadran, odnosno za administrativne poslove u svezi sa zajedničkim proračunom (članarine, subvencioniranje projekata, obračuni).
Kontaktne točke
Regionalne koordinacijske službe (contact points) su u svim regijama članicama servisne i informacijske službe za sudionike kooperacijske mreže i direktni kontaktni partneri za nositelje projekata. One na taj način podupiru rad tematskih koordinacijskih točaka.
Tematske koordinacijske točke (Thematic Coordination Points – TCPs)
Ubuduće bi se načelno trebalo surađivati samo na onim tematskim područjima koje koordinira tematska koordinacijska točka u nekoj od članica. TCPs su zadužene za organizaciju i razvoj tematske mreže na svim kooperacijskim razinama (javna, privatna, na razini civilnog društva itd). TCPs pomažu i podupiru razvoj i provedbu projekata, a ujedno su i komunikacijska platforma i servisna služba pri potrazi za prikladnim partnerima, mogućnostima financiranja itd. Neki TCP može biti javna ili privatna ustanova, a troškove osoblja i infrastrukture mora snositi član u kojem se nalazi tematska koordinacijska točka.
Sjedište Saveza Alpe-Jadran:
Ured Koruške pokrajinske vlade / Amt der Karntner Landesregierung, Abt.1, Europaische und internationale Angelegenheiten, MieBtaler Str. 1, 9021 Klagenfurt am Worthersee
[/su_tab]
[su_tab title="Euroregija Mura-Drava"]
- proširivanja gospodarskih i kulturnih veza između navedenih područja
- usaglašavanja programa gospodarskog razvitka
- uspostavljanja kontakata između obrazovnih, razvojnihi inovacijskih baza
- razvitka suradnje između nacionalnih i etničkih manjinskih skupina, njihovih organizacija i udruga, te unapređivanje ravnopravnosti raznih društvenih skupina
- kulturne razmjene i njegovanja zajedničkog kulturnog i manjinskog blaga, te poticanje uspostavljanja sportskih veza
- pokretanja programa ekološke zaštite u regiji, kao i poticanje zaštite okoliša unutar regije i ekološkog gospodarenje
- podupiranja, koordiniranja, organiziranja i razvijanja izrade i realizacije pograničnih projekata iz programa EU i drugih programa
- stvaranja euroregijekoja se skladno razvija, a svom stanovništvu osigurava blagostanje.Imajući u vidu činjenicu da je Euroregija otvorena, njenim članom može postati svaka regionalna i odgovarajuća lokalna samouprava s područja Republike Mađarske, Republike Hrvatske i drugih zemalja, uz ispunjenje slijedećih uvjeta:- da županija ili regija ima zajedničku granicu s najmanje jednom od susjednih država,
- da kroz područje županije ili regije prolazi rijeka Mura ili Drava, odnosno da područje županije ili regije graniči s jednom ili drugom rijekom, do ušća Mure u Dravu.Organizacijsku strukturu Euroregije Mura-Drava činePredsjedništvo, Ured i Radni odbori.
Predsjedništvo je tijelo sastavljeno od predstavnika članica Euroregije, a može imati najviše sedam članova. Predsjedništvo: prihvaća Statut, odlučuje o prijamu članova, osniva radne odbore i imenuje njihove čelnike, prihvaća propise kojima se detaljno određuje ustrojstvo i djelovanje Euroregije, odobrava programe i projekte Euroregije i razmatra iskustvo glede njihove provedbe, razmatra izvješće o radu radnog odbora i utvrđuje mjere potrebne za provedbu usvojenih prijedloga, izabire rotirajućeg predsjednika i njegove zamjenike i raspravlja o predsjednikovom godišnjem izvješću, određuje mjere kojima se pospješuje rad rotirajućeg predsjednika, Ureda i radnog odbora, preuzima i odlučuje o molbama za istupanje pojedinih članica iz Euroregije.
Ured Euroregije obavlja zadaće tajništva u svakoj državi članici. Djelovanje Ureda koordinira predsjednik. Ured: osigurava organizaciju sjednica, sastavlja zapisnike sjednica i vodi evidenciju o prihvaćenim odlukama i zaključcima, razvija, priprema, izrađuje projektne prijedloge, te osigurava provođenje prekograničnih projekata financiranih iz izvora EU i drugih izvora.
Radni odbori na temelju radnog programa odobrenog od strane Predsjedništva, pripremaju projekte i iste u suradnji s Uredom realiziraju, te pripremaju izvješća o ostvarenim projektima i proslijeđuju ih Predsjedništvu.
Radni odbori Euroregije su sljedeći:
Pod vodstvom županije Somogy:
1. Radni odbor za turizam
2. Radni odbor za kulturu, obrazovanje i sport
3. Radni odbor za znanost i inovacije
Pod vodstvom županije Zala:
4. Radni odbor za gospodarstvo, infrastrukturu i poljoprivredu
5. Radni odbor za nacionalne manjine i ravnopravnost
6. Radni odbor za regionalnu politiku
Pod vodstvom Međimurske županije:
7. Radni odbor za zaštitu okoliša i ekologiju
8. Radni odbor za lokalnu samoupravu i informatiku
9. Radni odbor za zdravstvo i socijalnu skrb
[/su_tab]
[su_tab title="Skupština europskih regija (AER)"]
Skupština europskih regija (Assembly of European Regions - AER) je politička organizacija za promicanje sudjelovanja regija u donošenju politika na europskoj razini te međuregionalnu suradnju između regija u Europi. Njezina se zadaća sastoji u zastupanju interesa regija kroz promicanje regionalizacije te institucionalizacije sudjelovanja regija u europskoj politici.
Osnovana 1985. godine, sa sjedištem u Strasbourgu u Francuskoj, Skupština europskih regija danas broji 250 članica - regija iz 32 europskih država, i 14 članica - međuregionalnih organizacija.
Strateški ciljevi AER-a su:
• poticaj na politički dijalog i razmjenu iskustava između europskih regija;
• suradnja radi utjecaja na nacionalnu, europsku i međunarodnu politiku;
• potpora projektima međuregionalne i prekogranične suradnje;
• razvoj izvrsnosti regionalnih vlasti prijenosom znanja i najboljih praksi;
• promidžba regionalne demokracije i supsidijarnosti u Europi;
• zaštita i promicanje regionalne raznolikosti u svim njezinim izričajima;
• razvoj sposobnosti regija da Europu načine relevantnom za njezine građane.
U Skupštinu europskih regija mogu se uključiti osim regija država članica Europske unije i regije drugih europskih država pod uvjetom da se pridržavaju osnovnih načela Vijeća Europe. Sukladno tome i hrvatske županije su članice ove međunarodne organizacije, a Međimurska županija je pristupila ovoj organizaciji 1999. godine.
Skupština se sastaje jednom godišnje, a čine je politički zastupnici regija članica koji, između ostalog, donose proračun, odlučuju o osnivanju odbora, ratificiraju prihvaćanje novih članica itd.
Koristi koje članica ove organizacija stjeće su višestruke: od programa osposobljavanja i razmjene iskustava s namjerom međusobnog približavanja regija zapadne, srednje i istočne Europe, razmjene iskustava u području regionalnog razvoja, pružanja mogućnosti mladim europljanima za stjecanje radnog iskustva u stranim zemljama.
Više informacija o Skupštini europskih regija na: www.a-e-r.org
[/su_tab]
[su_tab title="Institut europskih regija (IRE)"]
[/su_tab]
[/su_tabs]
