Skupština Međimurske županije zasjedala je 26. rujna 2018. na svojoj osmoj sjednici, s dnevnim redom od deset točaka. Sjednica je započela aktualnim satom kojeg je predsjednik Skupštine Mladen Novak produljio za dodatnih pola sata, s obzirom na veliki broj vijećničkih pitanja.

Aktualni sat

Vijećnik Željko Pavlic (MDS) postavio je pitanja koja su u ingerenciji države, no vrlo su aktualna pa ih se i dotaknuo pitajući župana ima li povratnu informaciju o ostvarenju konkretnih potpora za poduzetnike u sektoru tekstila, kože, obućarske i metalske industrije koje je prilikom posjeta našoj županiji najavio ministar Marko Pavić. Također je pitao o stanju sigurnosti i „kada će se početi primjenjivati mjere za koje smo čuli da su predložene da se promijeni stanje sigurnosti u Međimurju?“.  Župan Matija Posavec je potvrdio kako je riječ o pitanjima iz ingerencije države i dodao „U tijeku je rasprava o novoj poreznoj reformi koja bi se trebala početi primjenjivati od 2019. godine. Vlada će nastojati uvažiti apele nas koji smo najviše za to da idemo sa dizanjem minimalne plaće s obzirom na strukturu gospodarstva.“ Nadovezujući se na pitanje sigurnosti podsjetio je da će dodatni policajci biti upućeni na područja koja su ocijenjena kao sigurnosno ugrožena te da će lokalne samouprave imati svoje kontakt policajce. Pored toga, pripremaju se i promjene u zakonodavstvu vezanom uz socijalnu skrb, a u tijelu koje na tome radi je i pročelnica županijskog UO za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač.

Vijećnik Zlatko Horvat (HDZ) se požalio na činjenicu da novinari koriste priliku da prije zasjedanja Skupštine postave pitanja županu Matiji Posavcu i predsjedniku Skupštine Mladenu Novaku, zbog čega je početak sjednice kasnio četiri minute. Također je zatražio da mu se pisanim putem odgovori na pitanje o legalizaciji na području županije, broju riješenih predmeta, njihovoj prirodi izdanim rješenjima, troškovima zapošljavanja i broju predmeta koje rješava Zagreb. Župan Matija Posavec je odgovorio da je „jedan od temelja funkcioniranja dostupnost i odgovornost. Danas teško možete naći županiju, grad ili općinu koja ima organiziranu dostupnost praćenja predstavničkog tijela. Nakon ove sjednice županijske skupštine mediji će dobiti priopćenje sa svim aktualnim pitanjima i njihovim obrazloženjima. Aktualni sat se snima i biti će emitiran na Srce TV-u. Mediji prate rad županijske Skupštine vrlo pozorno i odgovorno te traže izjavu temeljem sjednice županijske skupštine s obzirom da župan predlaže točke, a predsjednik Skupštine uvrštava u dnevni red te točke ne prejudicirajući kako će one završiti. Ne vidim ništa sporno ako prije početka skupštine dobijemo novinarski upit i odgovorimo zašto je određena  točka na dnevnom redu. Interes medija je takav da morate biti dostupni i dajemo izjave koje su informativne.“

Oko legalizacije župan je dao kratki osvrt rekavši da su „Međimurci vrlo uredni i ažurni što se tiče papira. To govori podatak da je od samog početka naša županija u samom vrhu po broju legaliziranih objekata, a sve detalje vodi naš Upravni odjel. Država je propisala da se sav prihod od legalizacije mora potrošiti za osnove rada Upravnog odjela, primjerice za zapošljavanje, nabavku opreme, automobila i slično.

Jasna Ciboci (HDZ) je pitala da li Županija pruža podršku inicijativi da se u trgovinama zabrani rad nedjeljom, a pročelnika UO za obrazovanje, kulturu i šport Branku Sušeca je pitala o tijeku eksperimentalnih programa u međimurskih školama. On je odgovorio da su tri naše škole uključene u program „Škola za život“ i dodao „Županija u njega nije izravno uključena niti nad njime ima nadležnost, ali  upoznati smo s procesom i aktivnostima koje se provode. Do kraja prvog tjedna nastave učenici su imali sve udžbenike, a tableti se još nabavljaju i to se odužilo u cijeloj Hrvatskoj jer nitko u skladištu nema sedam tisuća tableta. Predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje su bili u svakoj od naših škola od početka školske godine što znači da postoji stručni nadzor.“ Vezano uz pitanje rada nedjeljom, župan Matija Posavec je odgovorio „Zakonski to može regulirati jedino država, odnosno Ministarstvo gospodarstva. Svaki treći Hrvat radi nedjeljom, a u Europi svaki četvrti stanovnik. Rad nedjeljom mora biti dodatno plaćen. Slažem se da nedjelja mora biti u nekim segmentima neradna. Tijekom 2004. i 2009. godine država je donijela odluku da nedjelja bude neradni dan, ali obje te odluke je srušio Ustavni sud. Javna rasprava traje, Ministarstvo gospodarstva predlaže zakonske izmjene. Stav je države da to regulira, a dok se to ne dogodi svaki grad i općina mogu razgovarati sa trgovcima na svom području. Mursko Središće je izazvalo pozitivne rekacije, tako da mi je drago da su stanovnici za nešto u većini te ćemo mi to podržati. Županija nema nadležnost za ovo pitanje, ali načelnici i gradonačelnici imaju više utjecaja.“

Vijećnica Ivančica Somođi (HDZ) je navela da su mediji izvještavali o nezadovoljstvu mještana općine Kotoriba izvedbom lokalne ceste Goričan – Kotoriba. Dok su se mještani ponadali da će dobiti kvalitetnu vezu na autocestu Goričan – Zagreb, ispostavilo se da cesta nije asfaltirana jer se nalazi u zaštićenom krajobrazu, a Somođi je prozvala Županiju da koči razvoj općine. Predsjednik Skupštine Mladen Novak omogućio je vijećnici Ljerki Cividini, ravnateljici Županijske uprave za ceste, da odgovori na pitanje. „Nitko sa županijske razine nije i neće bilo kakav razvoj općine ili grada kočiti. Mi smo dobili službeni zahtjev Općine Kotoribe da se jedan dio onoga što je županijska Skupština proglasila zaštitćenim krajolikom, makne i da se omogući gradnja. Spremni smo to staviti na raspravu u Skupštinu radi razvoja gospodarstva, podržat ćemo stavove Općine. Lokalna cesta Goričan – Kotoriba kandidirana je kao cikloturistička tura i poveznica za bajkersku rutu između Mađarske i Hrvatske. Nikada nije bilo govora o asfaltiranju prometnice. Da bi prometnica kao takva bila kandidirana na projekt trebala je iamti suglasnost zaštićene zone. Jedino što je bilo moguće za cestu je ekobeton, gdje se postojeći makadam nije miješao s cementom i aditivima. Sama cesta je pionir u takvoj cestogradnji. Takve ceste imate na Velebitu gdje se isto nalazi zaštićeno područje. Ovo je prva takva investicija u Međimurju, istraživanja su pokazala da bi trebalo biti dobro. Mještani Kotoribe su možda očekivali asfaltiranu podlogu, no to nitko nikada nije spomenuo s obzirom da je to zaštićeno područje“, rekla je Lj. Cividini.

Vijećnik Igor Ivković (HDZ) dotaknuo se pitanja odlaska liječnika i medicinskog osoblja iz Međimurja, a zanimalo je da li Županija planira mjere kojima će motivirati njihov ostanak. Njegovo drugo pitanje odnosilo se na romsku nacionalnu manjinu i nenamjensko trošenje sredstava socijalne pomoći. Pitao je „zašto Županija ne poziva korisnike socijalne pomoći na javne radove kao što to čine druge sredine“. Župan Matija Posavec je odgovorio da Županija ne daje socijalnu pomoć pa ne smije ni kontrolirati njezino trošenje. Nastavio je sljedećim „One općine koje daju jednokratne potpore iz svog proračuna imaju i pravo kontrolirati ili uklopiti javne radove da se to odradi. Županija može apelirati i pozvati, što i činimo. Većina općina ima javne radove, poput Belice, Pribislavca. Ti načelnici imaju problem s odazivanjem na javne radove i traženjem nekih prava i u tome im treba pomoć. Želimo uspostaviti sustav da ima reda, država treba kontrolirati trošenje novca, a pravosuđe treba reagirati ako dolazi do kršenja. Policija i Centar za socijalnu skrb moraju dobiti još djelatnika. Želimo da 2 socijalna radnika budu na 30 obitelji, a ne na stotinu kao što je sada slučaj. Prijedlog je da će se socijalna pomoć isplaćivati u vaučerima, čime opet neće biti riješen cijeli problem nego jedan dio“. Vezano uz liječnike i medicinsko osoblje župan je odgovorio da se stanje prati na dnevnoj razini. „Županija nema stanove u vlasništvu, no spremni smo s razgovarati i podržati sve ono što može pomoći liječnicima. Ako Županija treba sufinancirati kamatu na kredit, platiti doktorat ili zemljište, to ćemo učiniti. Bojim se da su puno veći problem plaća i narušeni odnosi u zdravstvenim ustanovama, no mi nastojimo spriječiti razloge zbog kojih liječnici odlaze“, rekao je župan.

Vijećnik Nino Vrhar (Živi zid) pohvalio je Upravni odjel za gospodarstvo i pročelnika Darka Radanovića i Mašu Tomašić koja u REDEA-i vodi Odjel za gospodarstvo, rekavši da je njihova suradljivost i spremnost da pomognu svaku potencijalnu investiciju na zavidnoj razini. Postavio je pitanje vezano uz nabavu uređaja magnetske rezonance i dodao kako je uobičajeno da se uređaj ne kupuje, već uzima na leasing upravo zbog činjenice da se tehnologija brzo razvija pa se uređaji zamjenjuju naprednijima. Župan je odgovorio da je s Ministarstvom zdravstva postignut dogovor oko nabave MR uređaja i da će kupnja biti sufinancirana iz oba izvora, županijskog i države. Posebno je istaknuo da će nastojati još više sredstava za to osigurati s obzirom da Županija iznimno puno ulaže u ukupan zdravstveni sustav Međimurja. „Postupak javne nabave smo završili u par mjeseci, a drugdje oni traju po dvije godine. Dobili smo nekoliko ponuda, u tijeku je odlučivanje o odabiru temeljem još nekih karakteristika koje se procjenjuju. Do kraja listopada bi trebao biti potpisan ugovor. Procijenjena vrijednost je 8,9 milijuna kuna, a mi smo dobili ponudu na 8,3 milijuna što je za 563 000 kuna manje. Pored toga, morat ćemo osigurati i prostor za čiju adaptaciju je procijenjeno da će stajati 800 tisuća kuna. Taj prostor će se vjerojatno nalaziti ispod Zavoda za hitnu medicinu, pripremaju se projekti i samo je jedna osoba u Hrvatskoj certificirana za takve projekte. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati uređaj. Imamo 4 ponude, postoje 3 vrste magneta (do 0,5 tesla, od 0,5, do 1 tesla i iznad 1 tesla). Naš uređaj će biti oko 1,5 tesla te će biti jedan od najjačih u tom rangu. Imat ćemo jedan od boljih uređaja i zato to košta. Vjerujem da ću uskoro s ministrom zdravstva potpisati ugovor prema kojem će ministarstvo preuzeti 50% troška“, rekao je župan.

Vijećnik Nino Vrhar je postavio i pitanje kapaciteta deponije u Piškornici te izrazio zabrinutost da se Međimurskoj županiji ograniči količina otpada koju će moći deponirati. Župan je odgovorio kako Piškornica još nije istinski zaživjela te da se otpad uvelike deponira u Totovcu. „Kada to saživi, u kojem obimu ćemo odlagati otpad, to je još u raspravama i kontrolama. Sve se radi sukladno pravilima, politici gospodarenja otpada i pravilima ministarstva. Trenutno nemamo nikakvog interesa od Piškornice osim da smo jedna od 4 županije koje su suvlasnici“, zaključio je župan.

Vijećnik Ivica Baksa (Reformisti) se također dotaknuo rada nedjeljom u trgovinama, a župan odgovorio da je to u nadležnosti države. Vijećnica Borka Bunjac (Živi zid) iznijela je podatak da su ubodi stršljena postali sve pogubniji po ljude zbog križanja indijskog i autohtonog stršljena i pitala da li Županija može činiti korake da se gnijezda stršljenova sustavno uklanjaju. S obzirom da je minulih dana održan sastanak župana sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, župan je odgovorio da se razgovaralo i o groznici Zapadnog Nila i o stršljenima. „Organizacija uništavanja gnijezda stršljenova je na općinama i gradovima, a dobar primjer je Općina Belica koja reagira na način da kad im domaćinstva prijave da imaju gnijezdo, Općina zove Bioinstitut koji rješava uklanjanje i naplaćuje ga od Općine. Na taj primjer želim da se i drugi ugledaju i da na taj način funkcioniraju. Za tretiranje komaraca imamo proračunsku stavku, a ono ovisi o vrsti komaraca i mislim da ćemo iduće godine tome ozbiljnije pristupiti“, rekao je župan. Na još jedno pitanje Borke Bunjac, vezano uz zagađenje rijeke Mure i tamošnjeg odlaganja smeća, župan je rekao da je poslan službeni dopis hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani i Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije od kojih je stigao odgovor da su slovenskim institucijama proslijeđene upute da prikupe podatke vezane uz rečeno. „Ako postoji odlagalište otpada u nekim dijelovima Međimurja, tada općine i gradovi reagiraju kroz komunalno redarstvo, a temeljem informacija na teren izlaze i rendžeri iz Javne ustanove“.

Vijećnik Ervin Vičević (Reformisti) zatražio je pisani odgovor na pitanje koliki iznos naknada i po kojim osnovama dobiva šesteročlana obitelj, roditelji i četvero djece, koja je socijalno ugrožena. Odgovor bi trebao dobiti od HZZO-a i Centra za socijalnu skrb. Vijećnik Siniša Šalamon (Reformisti) ukazao je na podatak da su se otvorile mjere 7.2 i 7.4 i da se po provedbi javnih nabava nitko ne javlja kao mogući ponuđač ili pak se javljaju ponuđači čije su cijene enormne. Zbog toga su u opasnost dovedene lokalne samouprave koje potencijalno mogu izgubiti pravo na korištenje novca fondova. Na to je župan Matija Posavec odgovorio da je važno dobro planirati.

Vijećnik Matija Žugec (HDZ) pitao je kada će biti dovršena izgradnja sportske dvorane Osnovne škole Goričan? Župan je odgovorio da će dvorana biti otvorena do kraja godine te da je za vanjsko uređenje i još neke radove potrebno 2 milijuna kuna koje će sufinancirati Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. „Plan je da nastavkom drugog polugodišta učenici koriste dvoranu“, rekao je župan. Matija Žugec je postavio i sljedeće pitanje „Nakon kandidature za EU Parlament, hoćete li podnijeti ostavku na mjesto župana?“, a Matija Posavec je odgovorio kako je veliki uspjeh postati europski parlamentarac i da mu zahvaljuje na dobrim željama. „Zakon je jasan. Ako župan ode s mjesta župana do prve polovice mandata, onda idu novi izbori. Nakon dvije godine i jednog dana mandata, mjesto župana zauzima zamjenik župana. Dužnost zastupnika u Europskom ili nacionalnom parlamentu je nespojiva sa dužnosti župana pa mandat prestaje po sili Zakona“, rekao je župan Posavec.

Vijećnica Nada Lovrec (HSU) je čestitala Međunarodni dan starijih osoba koji se obilježava 1. listopada, te postavila pitanje o skrbi Županije za starije osobe. Čestitkama se pridružio i župan. Dodao je „Mi ne možemo kao regionalna uprava utjecati na visinu mirovina, ali možemo raditi na nekoliko drugih segmenata. Zahvaljujući Vama i gospodinu Kočili proveli smo projekt Uskrsnica za umirovljenike s malom mirovinom. Prijavili smo nekoliko projekata na EU fondove, i to CrossCare koji će zaposliti 4 fizioterapeuta koji će pružati fizikalnu terapiju za 1075 osoba, zatim projekt Impuls 54+ kojim će se omogućiti sudjelovanje u kulturno-umjetničkim sadržajima, imamo Centar za pomoć i njegu u kući čije djelatnice obilaze nemoćne i starije ljude i voze im hranu i potrepštine. Klubove za starije osobe imaju neke naše općine i gradovi. Prijavili smo i projekt za osobe s Alzhaeimerovom bolesti koje bi trebale imati potpuno financiranje u domovima za starije i nemoćne, i još mnogo drugih projekata. Kroz zajedništvo i solidarnost, uz pomoć udruga, možemo biti primjer drugim zajednicama“, rekao je Matija Posavec.

Vijećnik Franjo Cimerman (HDZ) postavio je pitanje zašto nema investicija u Međimurju i rekao da se iz poduzeća izvlače profiti. Župan je odgovorio da ima suprotni dojam i da se na terenu odvija, ipak, nešto drugo. „I dat ću Vam konkretne primjere. Na području općine Nedelišće tvrtka Centrometal gradi najveću halu u gospodarstvu Međimurja, Tehnix je otvorio novu tvornicu i zaposlio 100 ljudi. Danas nam je na dnevnom redu prodaja zemljišta i nastavak investicije koja ima potencijal novih zapošljavanja, gospodarske investicije su vrlo aktivne na području Murskog Središća, Nedelišća, Preloga, Svetog Martina na Muri… Poduzetničke aktivnosti pratimo i kroz izdavanje građevinskih dozvola gdje vidimo da se poslovni objekti, a i stambeni objekti, stalno grade, no tu su i brojne druge javne investicije u kojima samo Županija provedi projekte vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna, poput Doma zdravlja, Bolnice, Muzeja, škola, TIC-a i drugih. Dodajmo još i projekte općina i gradova u gradnji vrtića, adaptaciji domova kulture, aglomeracijama, cestogradnji…i tada možemo raspravljati o tome ima li ili nema gospodarske aktivnosti“. Na drugo Cimermanovo pitanje o palijativnoj skrbi u Županijskoj bolnici Čakovec koja u svojem ustrojstvu nema poseban odjel, župan je odgovorio da je palijativa u ingerenciji Doma zdravlja koji za to ima oformljen tim koji je stalno na terenu. „Otvorenjem novog Doma zdravlja jedan dio će biti osiguran i za palijativnu skrb. Rekonstrukcijom „stare interne“ ćemo dobiti još dodatnih kreveta pa će pitanje palijativne skrbi doživjeti svoj novi standard“, zaključio je župan.

Vijećnica Marija Frančić (HSS) istaknula je da na sjednici Općinskog vijeća Općine Sveta Marija vijećnik Andreas Lisjak ustvrdio da je na INA-inim crpkama u Međimurju gorivo skuplje za 7 do 10 lipa, nego što je to u Koprivnici primjerice. Župan je izrazio iznenađenje ovim podatkom i rekao da će to ispitati. Na apel Marije Frančić kako želi da liječnik, specijalist oftalmologije, Zlatko Šlezak ostane raditi u Županijskoj bolnici Čakovec, „a čitala je u medijima da odlazi“, vijećnici u Skupštini su se s odobravanjem nasmiješili, dok je župan istaknuo „Puno smo razgovarali s doktorom Šlezakom i uložili puno truda da bude u našoj bolnici. Skoro 4 milijuna kuna smo uložili u nabavu nove oftalmološke opreme i potrebni su nam liječnici koji će na njoj raditi. Doktor Šlezak je jedan od rijetkih koji operira stražnji segment oka, zasad je još uvijek tu i učinit ćemo sve što možemo da tako i ostane“, završio je župan, a predsjednik Mladen Novak zaključio skupštinski aktualni sat.

Nova investicija na županijskom zemljištu

Vijećnici su jednoglasno donijeli Zaključak o prodaji nekretnine u vlasništvu Međimurske županije, na katastarskoj čestici 1700/17 Čakovec. U stvarnosti to je pašnjak u Ulici bana Josipa Jelačića, ukupne površine 8.868 kvadratnih metara. Prema pojašnjenju župana Matije Posavca riječ je o zemljištu za koje je interes iskazao investitor, a koji najavljuje potencijal zapošljavanja do 150 radnika. Protekne li postupak javnog natječaja prema očekivanja, ugovor o kupoprodaji bi mogao biti zaključen do kraja kalendarske godine. Zaključkom Skupštine definirana je tržišna vrijednost nekretnine u visini 1.910.000,00 kuna (257.615,40 eura).

Bez rasprave, s 31 glasom za i šest suzdržanih prihvaćeno je Izvješće o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. Nešto više rasprave pobudio je prijedlog Odluke o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Županije, kojeg je pojasnio potpredsjednik Skupštine Dragutin GlavinaRadi premošćivanja obveza i situacija koje su vezane uz projekte financiranje iz EU fondova, ukazala se potreba za traženjem prekoračenja po poslovnom računu. Period povrata sredstava iz fondova je dug pa je u tom smislu potrebno pronaći alternativu da se projekti financiraju i izvedbu do kraja“. U raspravu su se uključili i vijećnici Zlatko Horvat i Franjo Cimerman, koji je rekao da se Županija opet zadužuje, te predsjednik Skupštine Mladen Novak ističući: „Najlakše bi bilo da ništa ne radimo i da samo održavamo hladni pogon. Vjerujem i siguran sam da su sva izvješća stručnih službi u skladu sa zakonom i prema procedurama te da ukazuju na realne potrebe. Puno se radi, puno je projekata aktualno, a EU fondovi traže i predfinanciranje. Prvo ulažemo, a onda nam se vraća. Naša podrška u tom smislu i za ovu odluku stoji“, rekao je M. Novak.

Župan Matija Posavec je u svom obraćanju rekao da postoji značajna razlika između zaduženja i prekoračenja po poslovnom računu. „Isplativije je otići u prekoračenje jer je i kamata niža nego da uzmemo kredit. Zato ćemo tražiti od banaka da nam daju uvjete za prekoračenje po poslovnom računu. Do kraja ove godine planiramo završiti brojne investicije no sustav EU fondova funkcionira da najprije platite izvedene radove nakon čega tražimo povrat uloženih sredstava koji nam stižu u roku od 90 dana. Što se tiče projekata prekogranične suradnje, njih smo dužni u potpunosti predfinancirati i tek onda tražiti povrat. Gradimo tri školske dvorane za koje su se općine kreditno zadužile, a Županija im financira 60 posto tih kredita. Kupujemo našoj bolnici uređaj za magnetnu rezonancu, energetski obnavljamo bolnicu, pred potpisivanjem smo Ugovora za novih 6 investicija u projektu energetske učinkovitosti, a početkom rujna prijavili smo novih 5 investicija vrijednosti preko 75 milijuna kuna. Do sada smo isplatili 15,5 milijuna kuna proračunskim korisnicima i da bi mogli normalno funkcionirati potrebno nam je prekoračenje po poslovnom računu koje ćemo vratiti trenutkom povrata novaca iz EU fondova.“ Sa 31 glasom za i šest protiv, Odluka o prekoračenju po poslovnom računu je donesena.

Jednoglasno i bez rasprave doneseni su zaključci o davanju suglasnosti na sklapanje ugovora o provođenju DPU-a za Gospodarsku zonu „Istok – Sjeverni dio“ u k.o. Čakovec i DPU-a „Područja 1“ u k.o. Pribislavec te uređenju imovinskopravnih odnosa u oba predmeta. Jednoglasno je također podržan Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja Županijskih lokalnih cesta koji je pripremljen u Županijskoj upravi za ceste. Prema riječima ravnateljice Ljerke Cividini, u tim su dokumentima sadržane potrebe i želje općina te gradova Preloga i Murskog Središća. „Sve je uvršteno u plan građenja kako su lokalne samouprave iznijele, s tim da u taj plan nisu uvrštena sredstva potpore države, ali biti će u rebalansu. Slijedi i aglomeracija Murskog Središća i područja Donje Dubrave pa će tu također biti većih ulaganja“, rekao je Ljerka Cividini.

Bez rasprave i jednoglasno podržani su izvještaji o radu Zajednice tehničke kulture Međimurske županije, Izvješće o stanju zaštite od požara i provedba Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Međimurske županije u 2017. godini. Jednoglasno su, također bez rasprave, podržani prijedlozi da u Odbor za mladež MŽ bude imenovan Nikola Makar umjesto Ruže Sermek, koja je imenovana u Odbor za socijalnu skrb umjesto Jasne Rakić.

Skupštini je dana i informacija o stanju kretanjima međimurskog gospodarstva u 2017. godini, koju je kroz prezentaciju približio pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo MŽ Darko Radanović. Nakon istupa vijećnika Franje Cimermana, koji je istaknuo da su u informaciji sadržani samo pozitivni primjeri, ali ne i detektirani problemi međimurskog gospodarstva, Radanović je predložio da se za iduću godinu o stanju u gospodarstvu pred Skupštinom dođu očitovati predstavnici FINA-e, Gospodarske komore i Obrtničke komore MŽ. Cjelovito izvješće i prezentacija o stanju gospodarstva Međimurske županije nalazi se na Internet stranici Međimurske županije.