Počinje realizacija velikog i zahtjevnog projekta brze pruge od Čakovca i Varaždina preko Lepoglave i Zaboka do Zagreba, koja će omogućiti višestruko kraća putovanja sa sjevera Hrvatske do glavnoga grada. Prvi korak dogodio se u Županijskoj palači u Varaždinu, gdje su sporazum o partnerstvu na projektu „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske“ potpisali župan Varaždinske županije Radimir Čačić, župan Međimurske županije Matija Posavec, župan Krapinsko–zagorske županije Željko Kolar te član Uprave HŽ infrastrukture Nikola Ljuban. Sporazumom su se HŽ Infrastruktura i tri sjeverne županije obvezale na partnerstvo pri izradi daljnje tehničke dokumentacije za modernizaciju i gradnju pruge na dionici Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zabok. Sljedeći koraci su studija izvodljivosti, idejni projekt, studija zaštite okoliša, zatim glavni i izvedbeni projekt i potom sama gradnja, naveo je župan Čačić.

Već prvi pokazatelji govore o značaju ovog projekta, o njegovoj isplativosti i tome da Europa ima temelj sudjelovati s 85 posto. Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previđeni su elektrifikacija, izgradnja dva kolosijeka, kolodvora, stajališta, tunela te 17 kilometara potpuno nove pruge. To je prva nova pruga u Hrvatskoj o kojoj se razmišlja i prva koja se projektira, što je veliki pomak. Od 400 milijuna eura, koliko projekt ukupno vrijedi, oko 250 milijuna eura vrijedna infrastruktura izgradit će se upravo u Varaždinskoj županiji, što je najveći projekt ikad“, istaknuo je. „Značaj povezivanja Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije sa Zagrebom ovakvom brzom prugom je ogroman, prije svega za razvoj gospodarstva te za mobilnost ljudi, radnika i studenata. Brza pruga je ključni projekt svih pet sjevernih županija prema Vladi RH“, napomenuo je župan Kolar.

Župan Posavec je pak napomenuo da je neshvatljivo da danas put do Zagreba željeznicom traje više od tri sata te da će župani dati puni doprinos da se ovaj projekt odvija brzo i ekspeditivno. Iako se spominje relacija pruge Čakovec – Zagreb zapravo će projekt obuhvaćati relaciju od Kotoribe do Zagreba. Kako je naglašeno, u Međimurju će biti najmanje ulaganja s obzirom na ravničarsku prugu koja je u dobrom stanju, no ono što će biti potrebno odraditi biti će elektrificirati prugu i u nekim dijelovima izgraditi dvotračnu prugu. Također, na posebnom sastanku s članom uprave HŽ infrastrukture Posavec je naglasio kako su se dotakli teme njihove odluke da se od 22 do 6 ujutro zatvore kolodvori te pritom istražio da se preispita ova odluka u interesu razvoja teretnog prometa željeznicom. Ujedno je bilo riječi i o obnovi kolodvora i željezničkih stanica diljem Međimurja te novom voznom redu koji bi se u još većoj mjeri trebao prilagoditi putnicima i učenicima te studentima

 „Potpisivanje sporazuma je prvi korak prema toj toliko željenoj modernizaciji željeznice, kako svih vas, tako i nas iz HŽ-a. U postojeću varaždinsku prugu nije bilo dugo ništa ulagano, a znamo svi što je značila za gospodarstvo i za ljude ovoga kraja. Nova pruga predviđa puno brži dolazak do Zagreba i povezivanje unutar same regije“, rekao je član Uprave HŽ infrastrukture.

Potpisivanju sporazuma je prisustvovala i državna tajnica za promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, kao i pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić.Potpisivanje ovog sporazuma je velika stvar i puno znači za regiju, na taj način postavljamo željeznicu na mjesto gdje treba biti i gdje je prepoznata po svim strategijama Europske unije. Te strategije predviđaju da ćemo do 2050. godine 50 posto putnika i roba prevoziti željeznicom. Ministarstvo priprema izradu novog Zakona o integriranom prijevozu putnika, gdje će željeznica zauzeti ključno mjesto. To će omogućiti kvalitetniji život građana i pozitivno utjecati na demografsku sliku“, istaknula je Brnjac.

Nova pruga Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zagreb će omogućiti da put od Varaždina do Zagreba traje svega 40 minuta, a od Čakovca do Zagreba manje od 50 minuta. Gradnja nove željeznice uklapa se u europske strategije prometnog razvoja koje favoriziraju željeznicu kao brz, učinkovit i ekološki prihvatljiv način prijevoza, pa je njezina izgradnja moguća novcem iz EU fondova. Ispunjava i ciljeve regionalnog Master plana integriranog prijevoza putnika, a to je bolja i brža pristupačnost sjeverne Hrvatske prema zagrebačkoj regiji i južnoj Hrvatskoj.

Ima veliki značaj i u lokalnom prijevozu, jer će, osim povezivanja većih gradova, omogućiti učestala i brza putovanja na posao i u školu velikom broju građana u našoj sjevernoj prometnoj podregiji.