Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 22. obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluja” svečano su obilježeni i u Gradu Prelogu, u subotu 05. kolovoza. U ranim jutarnjim satima služena je sveta misa u župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu, a nakon toga su predstavnici gradske vlasti te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata položili cvijeće i upalili svijeće na Spomenik Domovinskom ratu u Prelogu. Ispred Spomenika Domovinskom ratu govorio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek, a nazočili su i predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki te zamjenik gradnočelnika Zdravko Kvakan dok je Međimursku županiju predstavljao Dragutin Glavina, zamjenik predsjednika Skupštine Međimurske županije.  

Na današnji dan, 05. kolovoza 1995. u vojno-redarstvenoj akciji ‘Oluja’ oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije. Akcija hrvatske vojske i specijalnih policijskih jedinica počela je u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman, pozvavši ih da ostanu u svojim kućama. U ranim večernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata da akcija teče prema planu. Te večeri vojska i policija oslobodile su Sveti Rok, svega su nekoliko kilometara od Knina koji je u okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima. Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka. Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug. Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”. U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja, koji se tradicionalno svečano obilježavaju u Kninu, u organizaciji Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane RH i Ministarstva unutarnjih poslova.

Izvor teksta i fotografija: Grad Prelog