Kotoripsku skupinu govora čine govor Kotoribe, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Rječnik kotoripske skupine govora vrlo je karakterističan i razlikuje se od leksika većine govora međimurskog dijalekta. Ti govori spadaju u donjodubravsku skupinu donjeg međimurskog podijalekta koje je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva Kulture Republike Hrvatske uvrstilo u nematerijalno kulturno dobro. Povodom tog proglašenja i velikog dana za međimursku riječ, održana je konferencija za medije na kojoj je više o ovom dugotrajnom procesu govorila voditeljica projekta, ispred Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje – podružnice u Čakovcu dr.sc. Ines Virč, koja je i zaslužna za ovakav uspjeh upisa u Registar kulturnih dobara, postignut u sustavnom radu na očuvanju kajkavskih lokalnih govora. Riječ je o najistočnijim govorima međimurskog dijalekta unutar granica RH, a uvrštavanjem na listu potaknut će se daljnja istraživanja tog nedovoljno istraženog govora te čuvanje i prenošenje s naraštaja na naraštaj.

Zaštitili smo još jednu skupinu govora u našem Međimurju nakon štrigovske skupine i danas  s ponosom predstavljamo kotoripsku, nakon 15 mjeseci rada iza nas je odrađen jedan novi uspješni proces“, rekla je Virč te objasnila kako će se uvrštavanjem mjesnog govora Kotoribe na listu nematerijalnih kulturnih dobara poduprijeti daljnja znanstvena i dijalektološka istraživanja toga do sada nedovoljno istraženog govora te će se potaknuti čuvanje i prenošenje s naraštaja na naraštaj. Republika Hrvatska je jedina koja na listu nematerijalnih kulturnih dobara stavlja i govor jer upravo je govor jedan od najvažnijih pokazatelja identiteta, na čemu Međimurci očito rade na najvišem nivou.

Ovo je veliki dan za sve one koji vole i prate kulturu na području Međimurja. Jedna poveznica je možda najupečatljivija u cijeloj priči očuvanja kulturne baštine, a to je identitet. Danas svaka regija, svaka država, pa čak i svaka zajednica kao što je obitelj, bez identiteta ne bilježi veliki napredak u budućnosti. Ovo nije samo najistočniji govor dijalekta unutar granica RH, ovo je nešto na čemu jedna veća skupina ljudi radi, upravo radi očuvanja kulturne baštine koja ima svoje uporište u povijesti, ali sasvim sigurno i svoj potencijal u budućnosti“,  istaknuo je u svom govoru župan Međimurske županije Matija Posavec te dodao kako se ovaj cijeli prostor unutar palače Staroga grada pokušava uvrstiti na popis europske kulturne baštine, dobiti oznaku kulturne baštine Europe, što otvara nove mogućnosti i novi potencijal, a tome će u prilog ići i najavljena obnova bedema Staroga grada.

Pritom se obratila i dr.sc. Ivana Kurtović Budja ispred Povjerenstva za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture RH i Instituta za hrvatski jezik, kao i prisutni gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec i ravnateljica Muzeja Međimurje Čakovec Maša Hrustek Sobočan. „Zašto baš Kotoriba? Pa zato jer je kotoripski rječnik poseban i karakterističan, no činjenica je da će istraživanje govora Kotoribe, a posebice leksika, omogućiti stvaranje jednoga budućeg rječnika toga područja“, objasnila je predstavnica ministarstva.