Menu
Europska regija sporta 2022.
|
Visit Međimurje

Pet župana kod predsjednika Hrvatskog sabora o temi decentralizacije

Datum objave: 28. studenoga 2016.

Kako bi hrvatske županije bile ravnopravno uključene u reformske zahvate vezane uz lokalnu i područnu samoupravu, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov održao je u radni sastanak s izaslanstvom Hrvatske zajednice županija. Među županima koje su u svom radu pokazale pozitivne primjere dobre prakse, koji je danas potreban Hrvatskoj, istaknuta je i Međimurska županija čiji je župan Matija Posavec već održao niz sastanaka, panela i izlaganja, govoreći o reformi lokalne i regionalne samouprave. Stoga je tom prigodom i prisustvovao sastanku u Hrvatskom saboru, uz Milorada Batinića kao potpredsjednika Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, saborskog zastupnika Nikolu Grmoju, Gorana Pauka, župana Šibensko-kninske županije i predsjednika Hrvatske zajednice županija, župana Istarske županija Valtera Flegu, župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadinu, župana Koprivničko-križevačke županije Darka Korena i pročelnika UO za financije Zagrebačke županije Ivicu Bošnjaka.
Nema ukidanja županija!
Uvijek je dobro ići u cjelovite reforme, promjene i izmjene koje nam omogućuju funkcioniranje javnih institucija kao istinski, učinkovit servis naših građana, i ako ćemo raditi na taj način, imate punu podršku“, rekao je tom prilikom Posavec i dodao kako je važna pravedna raspodjela sredstava i postavljanje reda u sustav javne uprave. „Očekujem jednu intenzivnu suradnju, nakon koje se nadam da ćemo zajedno donijeti odluke, čemu će sigurno poslužiti i ovaj prvi radni sastanak. Svaka najavljena reforma koju planiramo u roku od 14 mjeseci nije da se županije ukinu, već nam služe kao osigurač da se konačno napravi reforma, prvenstveno lokalne samouprave, općina i gradova“, rekao je predsjednik Sabora objasnivši kako su si dali taj određeni rok u kojem će u dogovoru s županima naći model za decentralizaciju. „Slažem se da se dio ovlasti i dio sredstava treba spustiti na županijsku razinu, pa iz županijske na lokalnu, županije i jedinice lokalne samouprave svojim radom zaslužuju participirati u investicijama, sredstvima iz EU investirati i stvarati, a svjesni smo da ako ne dobe pomoć iz države da ne mogu ništa“, nastavio je Petrov i naglasio kako je činjenica da sustav treba promijeniti jer je trenutno neodrživ.
Stoga je dogovoreno da će se zajednički u tom razdoblju napraviti plan, na molbu međimurskog župana, a uz podršku predsjednika Sabora oformiti stručni tim ljudi koji će ga i provesti, te vratiti odgovornost županijama, gradonačelnicima i načelnicima. Župana Komadina pritom je objasnio kako su upravo županije najzdraviji, ali i najtransparentniji dijelovi zemlje u upravljanju javnim novcem i objasnio da se od 2002. kada je krenula decentralizacija u županijama unaprijedilo poslovanje i zabilježen je evidentan napredak. „Važno je donošenje reforme za državu, promjene su dobrodošle, ali ne neodgovorno prema regionalnoj i lokalnoj samoupravi“, zaključio je, dok župan Koprivničko-križevačke županije objasnio kako su svi župani uvijek spremni aktivno sudjelovati u reformi te da se ne smiju baviti pitanjem jesu li potrebne županije i u kojoj formi, već treba naglasiti rezultate, projekte i uvesti fond izravnanja, da mogu sve jedinice raditi i funkcionirati na jedan i pravedan način.
Predsjednik zajednice županija objasnio je kako je na sastanku jedna stabilna garnitura, predstavnici županija koje iskaču iz svih okvira, administrativno uređeni, odgovorne i transparentne. „Maksimalno radimo na racionalnom poslovanju i čekamo jednu konkretnu i funkcionalnu decentralizaciju. Apeliram da nastavite na onome što svi očekujemo, a to je da se skupi Vlada i donesu odluke u kojima se razvlasti državi. Tada ćemo biti još efikasniji, bolji i uspješniji“, zaključio je Pauk. „Uvijek govorim da imam dva modela u odnosu prema županijama, a to su ili ojačati županije ili smanjiti njihov broj. Danas ako ih odlučimo ojačati, napravit ćemo cijeli model, a uz njegovu funkcionalnost napraviti ogromne pomake. U periodu od 14 mjeseci s radom će krenuti i Ured za digitalno društvo koji će imati za cilj povezati javnu upravu na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razni. Time ćemo, upravo po primjeru koji upravo županije već provode, povećati i transparentnost  države, mjeriti efikasnost službenika, racionalizirati troškove i dobiti objektivne pokazatelje kako sustav radi te kako ga treba organizirati“, za kraj je dodao Petrov i najavio novi skori sastanak na istu temu, no u još širem sastavu.

homecrossmenuchevron-down
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram Skip to content