Republika Hrvatska danas slavi svoj drugi europski rođendan. Dvije godine nakon ulaska hrvatski radnici mogu slobodno raditi u većini država članica, mogu jeftinije telefonirati i putovati diljem cijele Europe samo s osobnom iskaznicom, a mladi se mogu lakše školovati vani. U trgovinama je jeftinija hrana i općenito većina robe široke potrošnje. Liberalizirano tržište električnom energijom donijelo je i niže cijene struje.

Hrvatska je u dvije godine iskoristila pretpristupne fondove, a sada su na redu veliki kapitalni projekti, među kojima se ističu infrastrukturni projekti – ceste, mostovi, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, vodovod i kanalizacija.

No ipak, sloboda kretanja ljudi i europsko tržište najveće su prednosti ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Točno dvije godine od ulaska u EU, Hrvatima je širom otvoreno tržište rada diljem Europe.

U ponoć je isteklo dvogodišnje prijelazno razdoblje koje je za hrvatske državljane na svojem tržištu rada uvelo 13 zemalja članica EU koje nakon tog datuma donose pojedinačnu odluku o produljenju prijelaznog razdoblja na još tri godine ili o potpunoj otvorenosti svojeg tržišta rada za hrvatske državljane. Komisija je do sad dobila službene obavijesti od Austrije, Nizozemske, Velika Britanije, Slovenije i Malte o produljenju ograničenja za Hrvatsku na još tri godine.

Njemačka je već ranije obznanila da ukida ograničenja za Hrvatsku, a osim Njemačke,  Francuska, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija,Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija, Malta i Grčka donijele su odluku da neće produljivati ograničenja za hrvatske radnike. Do sada Komisiju još nisu obavijestile Francuska i CiparAko takva obavijest ne stigne, to automatski znači da i te zemlje ukidaju ograničenja.

Pridruživanje Hrvatske Europskoj unije otvorilo je mogućnosti i hrvatskim poduzetnicima koji su dobili slobodan izlaz na jedinstveno europsko tržište što se vidi na snažnom porastu izvoza. Ovu prednost su iskoristili i međimurski poduzetnici. Osim što se nakon ulaska Hrvatske u EU u Međimurskoj županiji povećao broj poduzetnika, povećao se i ukupan izvoz međimurskih tvrtki.

Tabela 1 Izvoz u Međimurskoj županiji, izvor: FINA

Međimurska županija

Izvoz u razdoblju

 

2013. godina

2014. godina

UKUPNO 3.060.511,00 kuna

3.509.314,00 kuna

 

Uspoređujući podatke o izvozu možemo vidjeti da je izvoz u Međimurskoj županiji bio u stalnom porastu. Zbog promjena u metodologiji prikupljanja podataka nakon ulaska u EU podaci po županijama nisu na razini prethodnih razdoblja, ali ukoliko usporedimo ukupan izvoz u Međimurskoj županiji u posljednje dvije godine možemo vidjeti da je izvoz znatno povećan. U razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2014. izvoz je iznosio 3.509.314,00 kuna što je oko pola milijuna kuna  više nego prethodne godine.

Dvogodišnje članstvo donijelo je i prilike za nezaposlene da iz fondova financiraju vlastite ideje za posao ili ga pronađu u jednoj od zemalja članica. Mladim ljudima, školarcima i studentima pružaju se prilike studiranja, obrazovanja i stjecanja vještina na području EU.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvorile su se nove mogućnosti sufinanciranja putem korištenja sredstava iz strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijskog fonda tj. fondova namijenjenih ekonomski slabije razvijenim područjima EU-a. Na raspolaganju su znatno veća sredstva te se značajno povećao i raspon mogućih područja ulaganja. Uz te fondove koriste se i fondovi namijenjeni poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pripremi za pristupanje Šengenskom prostoru te drugi programi i inicijative.

Tako je u razdoblju 2014. – 2020. Hrvatskoj iz europskih strukturnih i financijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,423 milijardi eura od čega je 8,397 milijardi eura namijenjeno ulaganju u rast i radna mjesta.

Sve koristi koje donosi članstvo, kako pokazuju iskustva država što su prije Hrvatske ušle u EU, ne mogu se vidjeti u kratkom roku pa tako pred Hrvatskom stoji još puno posla.

U predstojećem razdoblju najvažnija će zadaća Republike Hrvatske biti mobilizacija svih snaga kako bi što više iskoristila europske fondove koji su joj na raspolaganju da bi se ojačala konkurentnost gospodarstva, smanjila ukupnu razina siromaštva u zemlji te postigao ravnomjerniji regionalni razvoj i bolji uvjeti života građanima.

Photocredit: © European Union, 1995-2015