Prava ozbiljnost i priroda nasilja nad ženama i dalje je često skrivena od očiju javnosti, iako se s tom problematikom svijet bori već niz godina. Kako bi ponajviše ženama, žrtvama obiteljskog nasilja pružili podršku, pomoć i pokrenuli zajednicu u nastojanju da se negativne brojke svedu na minimum, Ujedinjeni narodi proglasili su 25. dan u mjesecu studenom Međunarodnim danom protiv nasilja nad ženama.
U Hrvatskoj je fizičko nasilje prema ženama najčešće u obiteljskoj zajednici, a o toj su temi progovorili i u Međimurskoj županiji te sastankom nadležnih službi podigli svijest o činjenici da su žene i danas predmet rodno zasnovanog nasilja. U Centru za socijalnu skrb Čakovec istaknuto je da se mnogo radi na sigurnosnim mjerama, dopuštenima u zakonskim okvirima, a sastanak je poslužio za poboljšanje suradnje nadležnih tijela i čimbenika koji sudjeluju u suzbijanju nasilja, pružanju pomoći i zaštite osobi izloženoj nasilju u obitelji. Uz razmjenu iskustava i podataka iz prakse u svezi obiteljskog nasilja, održana je i rasprava o poteškoćama u prepoznavanju i definiranju nasilja u obitelji te provedbi protokola u slučaju nasilja.
Ideju da se formalni sastanak održi na razini prakse, potaknulo je Društvo socijalnih radnika Međimurja, a predvodila ga je socijalna radnica Renata Sever pritom istaknuvši važnost Psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja koji je proveden u pet ciljanih skupina.„Polaznicima uz formalni dio dopuštamo da razgovaraju, rasprave o svojim problemima i da se poistovjete. Integracija u grupi olakšava daljnje faze“, napomenula je i dodala kako u prosjeku 65 posto počinitelja neće biti evidentirano zbog nasilja u naredne dvije godine, nakon što prođe tretman.
 
„Najveći problem je ipak taj što žene najčešće ne optužuju svog počinitelja, već okolinu i popratne sadržaje kao što su pijanstvo, loš dan, upliću svoju krivicu i slično“, dodala je Martina Šebrek, ravnateljica Sigurne kuće koja je ove godine primila 26 korisnika, žrtava nasilja, od čega 11 djece. Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec naglasila pak je kako žene dugo trpe nasilje prije nego potraže pomoć. „Stoga moramo raditi na njihovom osamostaljenju, edukaciji i zapošljavanju, kako bi umanjili šanse da se vrate nasilniku, jer često smatraju da nemaju drugog izbora“, dodala je.
Prema podacima MUP-a, u prvom polugodištu 2014. u Hrvatskoj je, zbog počinjenog nasilja u obitelji, prijavljeno 6856 osoba, dok u Međimurskoj županiji 221, od čega 185 muškaraca i 36 žena.
„Ono što je najveći problem vezan uz ovu temu svakako je taj što se žrtve ponavljaju, kod njih je uzorak problema isti jer nakon što zatraže pomoć vrate se kao žrtve, ponajviše zbog straha za egzistenciju, od nasilnika i okoline“, rekla je pritom Sandra Herman, zamjenica župana Međimurske županije dodavši kako je posjetom Zajednici Čenakolo i mladim ovisnicima shvatila da je problem vraćanja porocima i problemima taj što tretmani traju prekratko. “Smatram kako su stambene kuće kao produžena ruke Sigurne kuće dugoročno rješenje, no i ne može lokalna zajednica sama to realizirati već zakonske regulative i država u cjelini moraju pomoći“, objasnila je.
Spomenimo kako je obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama krenula je i UNITE kampanja, 16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja, koja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca. Za zaključak sastanka istaknuto je kako je potrebno da se u ovom sastavu predstavnici svih službi, od policije, zdravstvenih ustanova, centra, Sigurne kuće i drugih koji brinu o suzbijanju problema nasilja sreću jednom mjesečno, ali i da za iste valja osigurati superviziju u radu s nasilnicima. Marina Kolar iz Udruge Zora za kraj je sve pozvala da se u četvrtak, 27. studenog pridruže tribini "Uloga mladića i muškaraca u promociji ravnopravnosti spolova i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja" koja će se od 11 sati u zgradi Scheier održati u sklopu projekta "Nikad nije kasno".